Danas je obljetnica smrti biskupa Srećka Badurine. Pogledajte dokumentarni film iz 1999. godine “Srećko Badurina – šibenski biskup” autora Davora Šarića.

Danas je obljetnica smrti biskupa Srećka Badurine. Tim povodom donosimo dokumentarni film “Srećko Badurina –  šibenski biskup” autora Davora Šarića koji je snimljen 1999. godine.

 

Prvijenac je od jedanaestero djece Pavla i Sokole rođene Baričević. Ima dva brata redovnika svećenika, franjevca trećoredca: fra Ivana i fra Antuna, i dvije sestre koludrice, benediktinke u Pagu. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu. U dvanaestoj godini života ulazi u redovničku zajednicu franjevaca trećoredaca glagoljaša. Prvu mladomisničku godinu djeluje kao kapelan u novoosnovanoj (1953.) župi sv. Ivana u Zadru. Nastavlja zatim teologiju na KBF-u u Zagrebu, gdje je diplomirao 1958., a nakon postdiplomskog studija doktorirao je iz morala kod prof. dr. Jordana Kuničića OP disertacijom “Svrha braka osobito prema nauci Pija XIF (prosinac 1965.). Ujesen 1966., dobivši konačno putovnicu, odlazi u Rim, gdje je na Institutu sv. Alfonsa Liguorija upisao specijalni studij moralne teologije. Odslušao je tri semestra, a četvrti je gostovao u  Louvainu i pohađao predmete iz različitih teoloških struka. Diplomirao je na Alfonsianumu u veljači 1968. godine. Iste godine započinje također predavati moralnu teologiju i katoličku društvenu nauku na Katehetskom institutu KBF-a u Zagrebu (8 semestara). Istodobno obavlja i niz drugih službi u svojoj provinciji. Posebno se zanima za trećoredsku duhovnost, osobito za njezine srednjovjekovne korijene, te u tom smislu prevodi nekoliko vrijednih članaka u provincijalnom glasilu od kojih “Tau – pokornički i franjevački znak” (1981.) izravno vodi do znaka u njegovom biskupskom grbu.

Premještajem u samostan sv. Franje u Krk (1986.) želi se još određenije posvetiti duhovnosti i mogućnostima nakane zajednice da jedan od samostana (Glavotok na Krku) organizira kao kuću molitve. U tom samostanu imenovan je za biskupa šibenskog, 7. prosinca 1987. Biskupsko posvećenje primio je od Svetog Oca Ivana Pavla II., u Vatikanu, 6. siječnja 1988. U biskupskoj konferenciji ondašnje Jugoslavije u jesen 1988. povjereno mu je vodstvo novoosnovane Komisije BK “Justitia et Pax” (Pravda i mir). U travnju 1993. BKJ mu je povjerila da organizira rad Informativne katoličke agencije (IKA). Na izvanrednom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) 8. lipnja 1993., kada je konstituirana HBK, izabran je za prvoga potpredsjednika HBK i postao članom Stalnog vijeća HBK. Na istom zasjedanju izabran je za člana Komisije za uređenje odnosa s državom i za člana Komisije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Srčani udar je doživio na blagdan Uzvišenja sv. Križa u Ogulinu, 14. rujna 1996., prebačen je u bolnicu u Zagreb, gdje je umro 17. rujna 1996., na blagdan Rana sv. Franje, u Vinogradskoj bolnici.

Pokopan je u katedrali u Šibeniku 19. rujna 1996. Pogrebna misa bila je u šibenskoj katedrali uz sudjelovanje gotovo čitavog hrvatskog episkopata, predvođenog kardinalom Franjom Kuharićem, kao i uz sudjelovanje nuncija mons. G. Einaudija, brojnih svećenika i mnoštva vjernika. Pokopu su prisustvovali i predstavnici državne vlasti i drugih religija. Suosjećanje s vjernicima, kako to ističe Drugi vatikanski sabor “u njegovim tjeskobama i nevoljama” (GS,1) oznaka je biskupa Badurine za vrijeme ratnih nedaća posljednjih godina. Ostaje u Šibeniku s vjernicima i upućuje preko radija svoju pastirsku riječ, posebno u korizmi 1993., svim vjernicima, kada se narod skrivao po skloništima i nije se mogao sastajati na slavljenje euharistije u svojim crkvama.

 

Pogledajte još

Započela hodočašća najstarije slike svetog Nikole Tavelića po župama Šibenske biskupije. Prva je na redu bila župa Srima.

Prigodom predstojećeg Jubileja 50 godina od kanonizacije svetog Nikole Tavelića u petak 4. listopada  dolaskom …

FOTO: Obred preminuća svetog Frane u samostanu svetog Frane

Franjevci konventualci proslavili su obred preminuća svetog Frane. Obred je predvodio gvardijan samaostana svetog Frane …

FOTO: Obred preminuća svetog Franje Asiškog na Šubićevcu

Sveti Franjo, iscrpljen bolestima i pokorom, obilježen Kristovim ranama, smjerno očekuje smrt. Nalazi snagu i …