Proslavljena 400. obljetnica rođenja Službenice Božje majke Klare Žižić u šibenskoj katedrali

Svečano euharistijsko slavlje u prigodi proslave 400. obljetnice rođenja službenice Božje majke Klare Žižić, utemeljiteljice Družbe sestara franjevki od Bezgrješne, održano je u nedjelju 22. studenoga 2026. u šibenskoj katedrali sv. Jakova, na svetkovinu Krista Kralja. Misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić u zajedništvu sa šibenskim biskupom mons. Tomislavom Rogićem i još šestero svećenika.
Na početku slavlja okupljene vjernike, svećenike i redovnice pozdravio je mjesni biskup mons. Tomislav Rogić. Podsjetio je da se ova proslava odvija u Godini sv. Franje, o 800. obljetnici njegova preminuća, dok Šibenska biskupija slavi svoj veliki jubilej – 400 godina od rođenja majke Klare Žižić koja je prije 347 godina utemeljila družbu „naših šibenskih franjevki“. Poseban pozdrav uputio je vrhovnoj poglavarici s. Tereziji Zemljić i svim sestrama te predslavitelju.
U homiliji nadbiskup Zdenko Križić povezao je naviješteni evanđeoski odlomak o posljednjem sudu sa svetkovinom Krista Kralja, istaknuvši kako nam Isus unaprijed daje gradivo za naš završni ispit života. Naglasio je da na Božjem sudu neće biti presudan društveni položaj niti materijalno bogatstvo, nego isključivo djelotvorna ljubav prema potrebitima.
„Krist Kralj ne pita nas najprije koliko smo bili moćni, nego koliko smo bili milosrdni. Ne pita nas niti koliko smo druge ljude u mnogočemu nadvisili, nego pred koliko ljudi smo se sagnuli da im pomognemo, da ih podignemo. Ne pita niti koliko smo puta bili na prvome mjestu, nego jesmo li imali srca za one koji su uvijek bili pogurnuti na zadnje mjesto“, poručio je nadbiskup Križić.
Upozorio je da se Isus potpuno poistovjećuje s gladnima, žednima, bolesnima, zatvorenicima i svima koji su odbačeni, te da ono što činimo njima činimo samome Kristu. Govoreći o izazovima današnjeg društva, nadbiskup je istaknuo: „Možda je najveća tragedija našeg vremena upravo u tome što smo postali sposobni vidjeti ljudsku nevolju, a da nas ona više ne dira. Svakodnevno gledamo na televiziji prizore ratova i ljudskih stradanja, siromaštva, napuštenih ljudi, obitelji u krizi. Slušamo o tuđoj patnji, ali se posve naviknemo na to. Čovjekova bol postane vijest koja traje nekoliko minuta ili možda nekoliko sekundi, a zatim se prelazi na nešto drugo“. Podsjetio je da je sam Isus, klečeći i perući noge učenicima, pokazao da je služenje ono najvrjednije u Božjim očima.
Drugi dio homilije nadbiskup Križić posvetio je Službenici Božjoj majci Klare Žižić, istaknuvši kako se evanđeoska poruka služenja savršeno zrcali u njezinu životu. Podsjetio je da je od svojih 80 godina života prvih 47 provela u rodnoj Promini, a posljednje 33 godine u Šibeniku. Bilo je to iznimno teško doba osmanske vlasti, siromaštva i nesigurnosti, kada su mnogi kršćani odvođeni u roblje ili su bježali na teritorij Mletačke Republike. Nakon dolaska u Šibenik 1673. godine, majka Klara osnvala je redovničku zajednicu. Nadbiskup je istaknuo da su sestre živjele u potpunom siromaštvu, dijeleći sudbinu naroda, te su prosile ne samo za sebe, nego i za svoju sirotinju, brinući o bolesnima po kućama i primajući beskućnike i putnike na prenoćište.
„Prvi imperativ Klarine zajednice bio je život svetosti. To je temelj svega i onda i danas. Jer svetost je ta koja otvara nebo i donosi blagoslov zemlji. Ako toga nema, ništa drugo neće uspjeti“, rekao je nadbiskup Križić, naglasivši kako se ta svetost gradila kroz molitvu, sakramentalni život, poniznost i žrtvu za najsiromašnije.
Zaključujući homiliju, nadbiskup se prisjetio zapisa iz vremena njezine smrti 21. rujna 1706. godine, kada je za njom plakao cijeli grad i varoš jer je njezin život bio prepoznat kao znak Božje prisutnosti. „Sestra Klara je završila ovozemaljski život na glasu svetosti. Narod ju je takvom prepoznao. Definirana je od naroda kao ‘svića’ – ‘svića’ koja je sjala poniznošću i dobrim djelima. To je bila ‘svića’ kojoj nije nikada ponestalo ulja. Svjetlost te sviće se nije do danas ugasila. Ulje su joj njezine sestre koje i danas podržavaju to svjetlo koje je sestra Klara upalila prije gotovo 350 godina“, zaključio je nadbiskup Križić, zaželjevši sestrama obilje Božjeg blagoslova i novih duhovnih zvanja.
Na kraju misnoga slavlja riječi zahvale uputila je vrhovna poglavarica Družbe s. Terezija Zemljić. Istaknula je kako ovim slavljem završavaju „Dani majke Klare“, tijekom kojih su u šibenskoj Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića održane izložbe likovnih radova djece iz gradskih vrtića i osnovnih škola na temu zajedništva sa siromašnima te predstavljena dječja slikovnica „Klare – majka siromaha“. Izrazila je nadu da će svi ti događaji pridonijeti širenju glasa svetosti i napretku kauze za proglašenje blaženom majke Klare, pokrenute 2004. godine, te da će Gospodin po njezinu zagovoru udijeliti čudo potrebno za beatifikaciju.
Sestra Terezija zahvalila je predslavitelju nadbiskupu Križiću, ujedno predsjedniku Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, domaćinu biskupu Rogiću i koncelebrantima. Posebnu zahvalu uputila je Mješovitom katedralnom zboru i dijelu zbora iz Hrvatske katoličke misije iz Munchena koji su liturgijskim pjevanjem uveličali ovo jubilarno slavlje.

Pogledajte još

Svećenička rekolekcija u Vrpolju uz predavanje profesora Stjepana Balobana.

U marijanskom svetištu Gospe od Vrpolja u srijedu 11. studenoga održana je redovita mjesečna rekolekcija …

Stepinčev dan u župi Srima: Misno slavlje predvodio skradinski župnik don Darko Poljak

U župi Srima u utorak, 10. studenoga, na spomendan sv. Lava Velikog, održan je Stepinčev …

Mješoviti katedralni zbor sv. Jakova u Mostaru i Hercegovini

U subotu i nedjelju 7. i 8. studenoga, Mješoviti katedralni zbor sv. Jakova iz Šibenika …