Velika Gospa u Vrpolju: Tisuće vjernika u marijanskom svetištu Šibenske biskupije

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo – Veliku Gospu, u subotu 15. kolovoza, u marijanskom svetištu Šibenske biskupije u Vrpolju okupilo se mnoštvo vjernika i hodočasnika, obitelji s djecom, mladih i starijih pristiglih iz cijele Šibenske biskupije. Središnje misno slavlje predvodio je šibenski biskup mons. Tomislav Rogić. Uz biskupa su koncelebrirali generalni vikar Šibenske biskupije mons. Tomislav Subotičanec, župnik i upravitelj svetišta don Ante Omazić te ostali svećenici.

Vrpoljačko svetište još je jednom potvrdilo svoju ulogu nezaobilaznoga duhovnog centra u kojemu generacije vjernika dolaze pred lik Gospe Vrpoljačke moleći njezin majčinski zagovor, zahvaljujući za primljene milosti i preporučujući joj svoje obitelji, životne potrebe, radosti i nevolje.

Svečano euharistijsko slavlje započelo je tradicionalnom procesijom s čudotvornom slikom Gospe Vrpoljačke oko svetišta. U molitvi i pjesmi hodočasnici su pratili Gospin lik, nastavljajući dugu tradiciju pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji koja je duboko ukorijenjena u životu vjernika Šibenske biskupije.

Na početku homilije biskup Rogić okupljene je pozdravio kao Marijine štovatelje i Gospinu djecu te podsjetio na naslove pod kojima se Blažena Djevica Marija časti upravo u vrpoljačkom svetištu. „Mi smo svi tvoji, Tvoja smo djeca – netko Ti pjeva, a netko jeca. Tebi, Majko uznesenoj na nebo i okrunjenoj za Kraljicu neba i zemlje, Tebi dolazimo! Tebi koja si svoje životno putovanje okončala u slavi svoga Uskrslog Sina. Majko Sina Božjega, Gospe od Vrpolja, Gospe od okova i Kraljice obitelji, tako te ovdje častimo u našem biskupijskom svetištu i za zagovor molimo generacijama, Tebe, Bogomajko! Dodajemo Ti, Majko, i nova imena prema našim potrebama, nevoljama i iskušenjima koja nam je proći na ovom zemaljskom putovanju: Utjeho žalosnih, Utočište grešnika, Pomoćnice kršćana i Vrata nebeska!“

Biskup je naglasio kako je  čovjekov život kao putovanje prema vječnosti, na kojemu je Marija vjernicima suputnica, učiteljica i putokaz prema Kristu.„Čitav ljudski život jedno je putovanje od rođenja do smrti, od prvog daha i plača do posljednjeg izdisaja i povratka Onome koji nam je udahnuo život jer nas je htio, jer nas voli, jer nam sve daruje. Stvorio nas je za vječnost i zove na k sebi zauvijek. To je najvažnije putovanje. Na tom putovanju Blažena Djevica Marija je naša suputnica, svojim primjerom i zagovorom. Ona je Jutarnja zvijezda koja od početka pokazuje ispravan smjer koji vodi njezinome Sinu, Isusu Kristu. Ona je Zvijezda Danica koja će i u mrklini noći pokazati kuda nam je krenuti.“

Govoreći o Mariji kao Majci i Učiteljici, biskup je naglasio kako konačni cilj svih ljudskih putovanja nije ovozemaljski.„Marija je istinska Majka Učiteljica na putu vjere i pouzdanja. Njezinu zagovoru predajemo sva naša zemaljska putovanja od jednog do drugog mjesta, od jednog do drugog čovjeka. Ali ono jedno putovanje, koje predstavlja čitav naš život, onaj konačni cilj prema kojem idu svi naši dani, mjeseci i godine zemaljskog hoda jest Nebo! Domovina je naša na nebesima – tamo je i naša Majka koja nas čeka, koja nas zove, vodi, brani. U njoj se spasenje Božje pokazalo na čovjeku, ostvarilo na najsavršeniji način. Bogu u svemu poslušna, prihvati i ispuni što joj je Bog namijenio, zato postade Majka nebeska svih nas.“

Biskup Rogić potom je Marijin primjer povezao s različitim razdobljima ljudskoga života, počevši od djetinjstva. „Što nam znači imati majku u djetinjstvu, majku koja za sve brine, koja nas voli i u život upućuje, koja uči prve korake, koja u svemu postaje uzorom za nasljedovanje. Dijete oponaša majku. To je Marija svakom vjerniku kroz čitav život.“

Posebno je govorio o mladosti, vremenu traženja vlastitoga puta, sazrijevanja i nerijetko protivljenja svemu što mladi čovjek doživljava kao ograničenje. „Što majka znači u mladosti, u pubertetu, kad se dijete želi osamostaliti, nekako životom ovladati, dozrijeva u znanju i dobi da čovjekom postane? Ono kad mladost sve želi promijeniti i na svoj način živjeti, a još pravo ne zna kamo usmjeriti svoj život, nego puno energije protiv svega se buni. Majka je ta koja će pokazati što je dobro, a što je zlo, što vodi u život, a što u propast. Marija majka uči poslušnosti.“

Govoreći o braku i obitelji, biskup je Mariju istaknuo kao uzor ljubavi, vjernosti, prihvaćanja života i ustrajnosti u kušnjama. „Što znači žena mužu u obitelji? Oslonac, potpora, roditeljica novog života iz ljubavi supružnika. Ljubav i vjernost koja rađa novi život, koja stvara budućnost za pokoljenja. Izvor života i radosti, snaga i ustrajnost u nošenju križa, svladavanje iskušenja. Marija je u tome uzor i potpora jer to svojim životom pokazuje. Od začeća po Duhu Svetom, Josipovog prihvaćanja Božjih planova, putovanja u Betlehem, rođenja Isusa u štalici, bijega u Egipat, skromnog obiteljskog života u Nazaretu, pa sve do praćenja svoga Sina u naviještanju, muci i umiranju. A onda slava uskrsnuća, Uskrsli Spasitelj uzvisuje svoju Majku nad nebesa. Marija je slika i sam događaj spasenja ljudskoga, milosti puna, uvijek s Bogom, za Boga živi, njemu se predala.“

Marijin primjer, naglasio je biskup, ostaje važan i u zreloj i poodmakloj dobi, osobito kao primjer strpljivosti, molitve i ustrajne vjere. „Kad je Sina sahranila, kad je svjedočila njegovom uskrslom povratku i iščekivala konačno uzdignuće, ostala je pribrana u molitvi zajedno s apostolima. Čekala je da Sin Božji, Sin njezin, ispuni što je obećao. Strpljivost, molitva i ustrajna vjera u Božje spasenje. Sigurno je razmatrala svoj život i u njemu prepoznavala tragove Božjeg djelovanja. Prebirala je u svom srcu kada je sve i kako Bog djelovao u njezinu životu, iščekujući konačni susret s Bogom Trojedinim, zauvijek. Bi na nebo uznesena i zvijezdama okrunjena.“

Pozvao je okupljene da upravo u Vrpolju, na svetkovinu Marijina Uznesenja, pronađu novu snagu za vlastiti život vjere. „Braćo i sestre, pronađimo i mi, u molitvi Gospi od Vrpolja, danas na njezinu svetkovinu, ovdje u zajedničkoj molitvi, u susretu s njezinim Sinom, tu životnu snagu vjere koja sve u ruke Božje predaje – poput Marije. Uzmimo ju za trajnu učiteljicu života, za izvor nove nade da Bog upravlja i našim životima, i ovim trenutkom povijesti. U svakom trenutku svoga života možemo učiti od Marije, njezinu se zagovoru preporučiti, pod njezine skute skloniti.“

Biskup Rogić osvrnuo se i na hrvatsku povijest te duboku povezanost hrvatskoga naroda s pobožnošću prema Blaženoj Djevici Mariji. „U tolikim trenucima povijesti našega naroda, i kad smo bili svedeni na ‘ostatke ostataka’, po vjernosti Bogu, po pobožnosti Blaženoj Djevici Mariji, naš je hrvatski narod dobio milost novih uzleta, pobjeda, napretka. Zar ćemo onda sumnjati, predavati se beznađu i besmislu? Ne zaboravimo djela Božja u našim životima, u povijesti našega naroda.“

Podsjetio je potom na snažnu marijansku tradiciju Šibenske biskupije. „Naša Šibenska biskupija umrežena je marijanskim svetištima: Vrpolje, Visovac, Karavaj i Biskupija kod Knina gdje je nađen Gospin pralik, najstariji prikaz Blažene Djevice Marije – Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta. U Šibeniku se čuva najstarija molitva Gospi na hrvatskom jeziku. Satkani smo od te molitvene tradicije koja i danas živi, neće posustati.“

Posebnu želju biskup je izrazio za kršćanske obitelji i njihovo zajedničko hodočašće u marijanska svetišta.

„Kad bi Bog dao da svaka naša kršćanska obitelj jednom godišnje zajednički hodočasti u neko Marijino svetište. Da to bude jedna duhovna inventura obiteljskog života, obnova ljubavi i vjernosti, oprost u ispovijedi, Kruh života u Euharistiji i novi životni polet koji se može nositi sa svim kušnjama našega doba.“

U nastavku homilije uputio je snažan poziv na povratak molitvi, sakramentima i zajedništvu. „Uvijek smo opstali, nevolje nadvladali kad smo se po Mariji Bogu vraćali, zapovijedi njegove držali, iz vjere živjeli. Zašto bi to danas bilo neostvarivo? Vratimo se molitvi, svetim sakramentima, istinskoj bratskoj ljubavi, poštenom i požrtvovnom zauzimanju u svakom poslu. Vratimo se onom zajedništvu koje unosi radost i polet u našim životima: bilo da se pomaže unesrećenom i potrebnom, bilo da se gasi požar, bilo da se zajednički branimo od nevolje ili pak jednodušno svoju zemlju izgrađuje i ide naprijed.“

Posebno je pozvao da se zajednička molitva vrati u svakodnevni život kršćanskih obitelji. „Vratimo molitvu u obitelj, da se iz naših dnevnih boravaka, kužina, oko obiteljskog stola čuje: Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom… Sveta Marijo, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše.“

Obraćajući se Gospi od okova, biskup je u molitvu uključio i brojne zarobljenosti suvremenoga čovjeka. „Gospe od okova, pokidaj spone zla, zavisti, ljubomore, ogovaranja, obijesti, svake ovisnosti koja razara čovjeka i obitelj, narod i domovinu. Pomozi nam da ovladamo modernim tehnologijama da one služe nama, a ne da mi budemo zarobljenici tehnologije i novih mogućnosti. Neka spadnu okovi koji današnjeg čovjeka odveć vežu za materijalno, za užitak, za sebičnost.“

Mariji se obratio i kao Kraljici obitelji, moleći za obnovu obiteljskoga života, otvorenost životu i nova duhovna zvanja. „Kraljice obitelji, vrati mir i životni polet našim kršćanskim obiteljima, da obraćajući se Tebi ustrajnom i redovitom molitvom postanu izvorište novog života, prihvaćanje života. Neka se iz dječjeg plača i smijeha rađa nova budućnost. Tvojim zagovorom, Kraljice obitelji, nadahni nova duhovna zvanja u cijeloj Crkvi i u našoj Šibenskoj biskupiji. Povjeravamo Ti ovdje 5. susret hrvatskih katoličkih obitelji, sljedeći mjesec u Osijeku i Aljmašu, da se na sav narod pretoči geslo: ‘U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, a u molitvi postojani!’“

Homiliju je zaključio pozivom da Marijino uznesenje na nebo vjernicima ostane znak konačnoga cilja njihova života. „Gledajući tebe, Majko, znamo da se može drugačije, da se može s vjerom u Boga pobijediti zamke svijeta i vlastite slabosti.S Tobom smo sigurno na pobjedničkoj strani Uskrsnuća, neka nas ništa od tebe ne rastavi. Po ustrajnoj molitvi učvrsti nam dobre odluke i tebi prinesene zavjete, ojačaj nam vjeru i pouzdanje u Krista Spasitelja da i mi s njime pobijedimo svako zlo i nevolju.Ti si, Marijo, na nebo uznesena, od Boga nagrađena i proslavljena, daj da i nama to bude cilj – doći Bogu zauvijek. Amen.“