Svečano proslavljena svetkovina sv. Mihovila – zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije

Svetkovina svetog Mihovila arkanđela, nebeskog zaštitnika grada Šibenika i Šibenske biskupije, proslavljena je u utorak, 29. rujna, procesijom ulicama grada i svečanim euharistijskim slavljem na trgu pred šibenskom katedralom. Procesiju i misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić.

Uz predvoditelja slavlja koncelebrirali su zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, hvarski biskup Ranko Vidović, dubrovački biskup Roko Glasnović, kotorski biskup Mladen Vukšić, splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišić i šibenski biskup u miru Ante Ivas. U koncelebraciji su bili i provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Siniša Balajić, provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. Krunoslav Novak te generalni vikar Šibenske biskupije mons. Tomislav Subotičanec.

Kako je šibenski biskup Tomislav Rogić bio je spriječen osobno sudjelovati na slavlju zbog oporavka nakon operativnog zahvata na koljenu, misno slavlje započelo je pozdravom generalnog vikara mons. Tomislava Subotičanca, koji je prenio pozdrave i čestitke šibenskog biskupa. Mons. Subotičanec pozdravio je biskupe, svećenike, redovnike i redovnice, kao i predstavnike državnih, županijskih i gradskih tijela vlasti, Hrvatske vojske, branitelje, policiju koja slavi svoj dan, vatrogasce, povijesne postrojbe te vjernike pristigle iz svih devet dekanata Šibenske biskupije. Pritom je podsjetio kako grad Šibenik već punih 960 godina stoji pod moćnom zaštitom i zagovorom svoga arkanđela.

Čestitavši na početku homilije blagdan sv. Mihovila Šibenčanima i cijeloj biskupiji, nadbiskup Zdenko Križić podsjetio je da se ime arkanđela Mihovila spominje i u Starom i u Novom zavjetu. Iako Biblija govori o mnoštvu anđela, nijednomu se ne pripisuje tolika moć i autoritet nad Božjim neprijateljima kao Mihaelu, jedinomu koji je izrijekom nazvan arkanđelom – prvim među njima i najvećim od anđela.

Govoreći o djelovanju zla, mons. Križić je upozorio na zabludu o tome što đavao zapravo želi postići: „Treba znati da đavao nije taj koji huška čovjeka da negira Božje postojanje, da bude nevjernik, nego sve čini da čovjek ne živi u skladu sa svojom vjerom. Do toga mu je najviše stalo. Vrlo često su baš vjernici koji ne žive u skladu sa svojom vjerom najveći ponos Sotone. Jer ni đavao nije nevjernik: on vjeruje u Boga, vjeruje da Bog postoji, ali Boga ne sluša.“

Nadbiskup je objasnio da je vjera čovjeku urođena te da ljudska povijest ne poznaje razdoblje u kojemu čovjek nije bio religiozan. Zato đavao nema za primarni cilj proizvoditi deklarirane nevjernike, nego učiniti sve da vjernici u konkretnom životu ne drže do Boga niti do Njegovih zapovijedi – i na tom polju, nažalost, ima najviše uspjeha. Đavao, istaknuo je nadbiskup Križić, udara na raskorak između vjere i života: „Nije isto vjerovati da Bog postoji i živjeti u skladu sa svojom vjerom. Đavao udara baš u ovo drugo. On želi uvjeriti čovjeka da mu Bog ne treba, da ga Bog sputava, da ga ograničava u njegovoj slobodi i da se treba od Boga distancirati jer će tek tada biti uistinu velik i slobodan. To mu je uspjelo već kod prvog čovjeka, kada ga je uvjerio da će neposluhom Bogu postati velik, štoviše da će biti kao Bog. A prvi ljudi, nakon što su poslušali savjet Sotone, ne da nisu otkrili svoju veličinu, naprotiv – spoznali su samo da su goli i jadni. Uvijek to tako biva.“

Nadbiskup je napomenuo da đavao vješto koristi životne poteškoće i patnje kako bi čovjeka pokolebao i uvjerio ga da Bogu do njega nije stalo: ako je Bog svemoguć i dobar, zašto ne ukloni patnju? Tada vjera dolazi u veliku kušnju i biva uzdrmana. Podsjetio je na Isusovo pitanje: „Kada Sin Čovječji ponovno dođe, hoće li naći vjere na zemlji?“ To pitanje, kazao je, vrlo je ozbiljno i realno oslikava stanje vjere u suvremenoj kršćanskoj Europi, ali i u našem narodu: „Prema zadnjem popisu stanovništva, vjernicima se izjasnilo oko 80 posto naroda u Hrvatskoj. A koliko ih životom pokazuje da su vjernici – to je drugo pitanje. Sve nas ovo, braćo i sestre, ne smije obeshrabriti, nego potaknuti da ostanemo čvrsti u vjeri. Jer gdje postoji jedan čovjek vjere, čovjek molitve, Bog je tamo prisutan svojim blagoslovom i svojim milosnim djelovanjem.“

Pozvao je okupljene da ne pate od masovnosti na misama i molitvenim susretima, jer je Isus govorio o „malom stadu izabranih“, a najvažnije je biti dio tog stada. Premda vjernike može rastužiti što je sve manje ljudi na misama i sakramentima, a sve više onih koji nemoralnim ponašanjem ili najružnijim psovkama profaniraju Božje ime, to mora biti poziv na još snažnije autentično kršćansko svjedočenje. Govoreći o snazi pojedinca koji iskreno moli i vjeruje, nadbiskup je kazao: „Ljudi autentične vjere naši su duhovni gromobrani! Oni štite naše gradove i sela i zato je tako važno da ih imamo.“ Kao zoran biblijski dokaz naveo je proroka Jeremiju u vrijeme kada je Jeruzalemu prijetila katastrofa pred naletom babilonske vojske. Prorok je molio Boga da to spriječi, a Bog mu je odgovorio neka prođe ulicama Jeruzalema pa ako nađe samo jednoga čovjeka koji Mu je vjeran i živi čestito, poštedjet će cijeli grad. Nažalost, prorok nije našao nijednoga.

Slično je bilo i s Abrahamom koji je molio za poštedu Sodome ako se u njoj nađe makar pet ili jedan pravednik, ali ni toliko se nije našlo. „Vidimo: zbog jedne Bogu vjerne osobe Bog spašava i mnoge. Tako je i danas, Bog se nije promijenio“, naglasio je mons. Križić. Istaknuo je kako danas nije lako biti vjeran Kristu jer su posvuda prisutne zamke i kušnje. Citirajući apostola Pavla koji Timoteju piše da će „svi koji hoće pobožno živjeti u Kristu Isusu biti progonjeni“, pojasnio je kako ti progoni u našoj domovini nisu krvavi, ali su prisutni kroz ponižavanje i prijezir: „Zar je rijetkost čuti ili pročitati kako se vjernike zbog njihovih vjerskih načela i zauzimanja za određene tradicionalne vrijednosti, pa i za sam život, proglašava zaostalima, nazadnima, zatucanima, onima koji pripadaju srednjem vijeku i tako dalje? Nije uvijek lako podnositi te uvrede.“

Iz toga je nadbiskup izveo snažnu poruku: „Ako smo pravi vjernici, onda se ne trebamo ničega plašiti. Oslobodi nas Bože biti vjernik, a u isto vrijeme biti nemoralan, nepošten, nepravedan, korumpiran – to ne ide zajedno s vjerom! Da bismo bili autentični vjernici, potrebna je i velika pomoć odozgo.“

U završnom dijelu homilije nadbiskup Križić govorio je o daru anđela čuvara koje nam Bog šalje da nas prate na životnom putu, pomognu u životnim izborima i spriječe da u patnjama završimo u beznađu. Podsjetio je na Isusovo iskustvo u Getsemanskom vrtu, gdje se pod teretom straha i tjeskobe znojio krvavim znojem, sve dok Mu se nije ukazao anđeo Gospodnji koji Ga je ohrabrio, nakon čega je strah nestao. „Bog će u našim tjeskobama i mukama uvijek pronaći nekog anđela utjehe. Taj anđeo ne mora imati krila; Bog se može poslužiti i svakim od nas“, poručio je nadbiskup, podsjetivši na brojna svjedočanstva svetaca kroz povijest, poput sv. Pija iz Pietrelcine, koji su osjećali i gledali prisutnost anđela.

Pozvao je sve prisutne da i sami postanu anđeli čuvari svojim bližnjima te da ne budu poput Kajina koji je odbio biti čuvar svoga brata, nego da po uzoru na apostola Petra, kojega je Isus pozvao da učvrsti svoju braću, budu podrška i pomoć onima u nevolji.

„Biblija govori o anđelima koji stalno uzlaze na nebo, ali i silaze na zemlju. To je opet jedna važna poruka svima nama: potrebno je u životu gledati prema nebu, ali i biti pozorni prema zemlji. Zemlja je mjesto naše odgovornosti i našeg posvećenja. Utječemo se danas arkanđelu Mihaelu, molimo ga da svojom moćnom zaštitom bdije nad ovim gradom i svakom njegovom obitelji, da nas čuva od zla kako bi ovdje uvijek pobjeđivalo dobro i ljudi bili sretni“, zaključio je homiliju nadbiskup Križić.

Proslava svetog Mihovila tradicionalno je okupila velik broj vjernika iz svih dijelova biskupije. U procesiji starim gradskim ulicama i šibenskom rivom sudjelovali su predstavnici župa, brojne civilne udruge i kulturno-umjetnička društva, kao i gradske i županijske vlasti predvođene gradonačelnikom Željkom Burićem. Srebrni lik svetog Mihovila, zaštitnika Šibenika, u procesiji su nosili pripadnici Policijske uprave šibensko-kninske. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti katedralni zbor kojim je ravnala Jelena Mikulandra, dok je za orguljama bio Nikola Lovrić Caparin.