Šibenska biskupija Šibenska biskupija
Zadarski nadbiskup i predsjednik HBK – a Želimir Puljić predvodio je u zgradi „Sjemeništa“ u Šibeniku, u srijedu 28. studenog redovitu mjesečnu rekolekciju svećenika Šibenske biskupije. Rekolekcija je započela molitvom Srednjeg časa. Meditaciju je imao pater Arek Krasicki, CSSp. Nadbiskup Puljić u središnjem dijelu rekolekcije govorio je na temu „Zahvalno sjećanje na Branimirovu godinu (1979.)“
Prije četrdeset i dvije godine počeo je devetogodišnji hod zahvalnosti vjernika Hrvata za trinaest stoljeća kršćanstva, upravo u Solinu 1975. godine i završio nacionalnim euharistijskim kongresom u Mariji Bistrici 1984. godine. Zbog toga Solin i Marija Bistrica imaju svoju znakovitost i veliku poruku i za ovo naše vrijeme, kazao je nadbiskup Puljić. Ukazao je kako je Brenimirovoj godini predhodio Drugi Vatikanski sabor (1962.-1965.) i Hrvatsko proljeće (1970.).
Naglasio je kako je nakon gušenja „Hrvatskog proljeća” zašutjela svaka slobodna riječ, Crkva se sabrala i započela govoriti svojim provjerenim načinom kako bi se narod vjerski osvijestio i bolje upoznao svoju povijest i prepoznao vjemičke korijene svoga identiteta. „Kard. Alojzije Stepinac je 1941. bio planirao obilježiti godišnjicu trinaeststoljetnih prvih veza Hrvata sa Svetom Stolicom (641.) iz vremena pape Ivana IV., rodom iz Dalmacije (vele iz Zadra). Stepinčeva zamisao morala je biti prekinuta zbog rat. Ali, nije bila zaustavljena. Njegov nasljednik kard. Franjo Kuharić tridesetak godina kasnije, u vrlo nepovoljnom društveno-političkom sustavu komunističko-ateističke države, razborito i smireno pripremao je narod i Crkvu u Hrvatskoj na velika vjerska okupljanja. Bilo je to mirotvorno „događanje naroda” koji nije tražio oružje, već molio i prebirao zrnca krunice. S vjernom odvjetnicom Marijom u znaku krunice i s krunicom naši su ljudi prepoznali pravu snagu i osvojili slobodu“, kazao je mons. Puljić.
Dok danas s povijesne distance od četiri desetljeća razmišljamo o svečanosti Branimirove godine u Rimu i u Ninu, ni izdaleka nije moguće iscrpno i cjelovito prikazati što se tada pred očima naših vjernika dogodilo. Još nikada Hrvati nisu čuli tako snažno vrjednovanje svoje narodne i crkvene povijesti. Spominjući sa zahvalnošću „Branimirovu godinu” osjećamo dug zahvalnosti prema svima koji su planirali, organizirali i vodili devetgodišnji program hodočašćenja. Posebice ondašnjim vrijednim pastirima, biskupima i svećenicima, koji su pomogli vjernicima sačuvati odanost i vjernost Crkvi i Petrovu nasljedniku u onim teškim trenutcima iskušenja. Nije pretjerano reći kako sadašnja nacionalna suverenost i samostalnost duguje mnogo tim događajima, poručio je šibenskim svećenicima nadbiskup Puljić.
