Vazmeno bdijenje u katedrali svetoga Jakova

Slavlje je započelo blagoslovom ognja i ulaskom Svjetla Kristova u katedralu, čime je simbolično označena pobjeda uskrsloga Gospodina nad tamom grijeha i smrti. Potom je don Krešimir Mateša otpjevao Hvalospjev uskrsnoj svijeći, nakon čega je uslijedila Služba riječi, bogata starozavjetnim i novozavjetnim čitanjima koja su vjernike provela kroz povijest spasenja. U nastavku slavlja blagoslovljen je krsni zdenac te su obnovljena krsna obećanja.

U homiliji je biskup Rogić istaknuo kako vazmena noć u svojoj dubokoj simbolici i snazi Božje riječi vjernicima iznova otkriva Božji plan s čovjekom i svijetom. „Draga braćo i sestre! Vazmena je noć ona u kojoj se bolje upoznaju Pisma i prepoznaje povijest spasenja, Božji plan i kako je Bog na čudesan način uvijek tragao za čovjekom, darovao mu život, pobijedio zlo te htio novoga čovjeka koji živi po Božju i k Bogu ide zauvijek“, poručio je biskup.

Naglasio je kako uskrsno bogoslužje, prožeto znakovima svjetla, vode, pomazanja i Kruha života, uvodi vjernike u samo središte otajstva spasenja. Usporedio je vjernike sa ženama koje dolaze na Isusov grob i nalaze sve drukčije od svojih očekivanja, suočene s otajstvom koje nadilazi ljudsku logiku i iskustvo. Govoreći o uskrsnuću, biskup je istaknuo kako je riječ o stvarnosti koja beskrajno nadilazi čovjekove mogućnosti razumijevanja, ali istodobno postaje izvor najdublje nade. „Govoriti o Uskrsnuću znači tepati, kao što dijete progovara prve riječi. Ne zna njihovo značenje, a pokušava ih izgovoriti. Govoriti o onome što nas beskrajno nadilazi i ostaje nam nedohvatljivo“, rekao je.

U nastavku homilije podsjetio je kako čovjek i danas, unatoč napretku i znanju, ostaje suočen s temeljnim pitanjima vlastitoga postojanja: kamo ide, što ga čeka na kraju života i na čemu će graditi smisao svoga puta. Upravo na ta pitanja, naglasio je, vazmena noć donosi odgovor. „Ova sveta noć daje nam odgovore. U noći kad sve poprima tamne boje, Krista slavimo kao svjetlo koje prosvjetljuje svakoga čovjeka. On je taj koji zauvijek pobjeđuje tamu i daje ljudima odgovor: kamo idemo, kako hodati kroz život i tko nas na kraju čeka“, kazao je biskup Rogić. Posebno je istaknuo kako Bog od početka povijesti spasenja neprestano prilazi čovjeku, nudi mu svoju blizinu i poziva ga na vjeru. Taj se Božji poziv, rekao je, očituje od stvaranja, preko izlaska Izraelaca iz egipatskoga ropstva, pa sve do punine objave u Kristu.

Podsjetio je i na slabost ljudske naravi, koja se i nakon doživljenih Božjih zahvata često vraća sumnji, nesigurnosti i oslanjanju na prolazno. Primjer toga vidi se i u Izraelcima koji su, nakon čudesnoga prijelaza preko mora, ponovno pali u nevjeru i izradili sebi zlatno tele. Biskup je stoga naglasio kako je Bog čovjekovu nepovjerljivost i ranjenost grijehom odlučio izliječiti na najdublji mogući način: po križu i uskrsnuću svoga Sina.

„Sam je postao čovjekom, trpio na križu, umro i sišao među mrtve da bi zauvijek pobijedio i zadnji čovjekov strah – strah pred smrću“, rekao je, dodajući kako je Kristovim uskrsnućem čovjeku darovana neuništiva nada i otvoren put prema vječnom životu.

U tom je svjetlu biskup istaknuo kako obećana zemlja novoga Saveza više nije zemaljsko obilje, nego punina života u Kraljevstvu nebeskom. No to se kraljevstvo, upozorio je, počinje graditi već sada, u svakodnevici, svakim dobrim djelom, svakom žrtvom podnesenom iz ljubavi i svakim poštenim i plemenitim činom.

„To kraljevstvo nebesko gradimo već sada, ovdje na zemlji među nama: svakim plemenitim činom, svakim poštenim poslom, svakom strpljivo podnesenom žrtvom, svakim dobrim djelom učinjenim iz ljubavi prema bližnjemu“, poručio je.

Govoreći o plodovima uskrsne vjere, biskup je ustvrdio da u Kristu nestaju konačnost, tama i beznađe, jer se u njemu čovjeku vraća punina života i dostojanstvo Božjega djeteta. „Ako uzvjerujemo, nema više kraja, nema više straha, nema više neizvjesnosti, nema više tame. U njemu se ostvaruje punina života i postojanja“, rekao je.

Na kraju homilije biskup je vjernike pozvao da svakodnevno otvaraju vrata svoje duše svjetlu Kristova uskrsnuća, kako bi ih ono prosvjetljivalo, čistilo i osnaživalo za sve životne napore i kušnje. Podsjetio je kako se tomu izvoru života pristupa po svetim sakramentima, u kojima Duh Božji učvršćuje vjernika u izboru istine, svjetla i vječnoga života.

Zaključujući, citirao je svetoga Pavla i istaknuo da kršteni u Kristu hodaju u novosti života, jer Krist uskrišen od mrtvih više ne umire i smrt njime više ne gospoduje. „Večeras, na Uskrs, ponovno izabiremo Krista za svjetlo svojega života kako bi se i na nama ostvarila Božja obećanja, kako bismo doista bili njegovi svjedoci u ovome svijetu i baštinici uskrsne pobjede koja nema kraja“, zaključio je biskup Rogić.