Šibenska biskupija Šibenska biskupija
U srijedu, 11. veljače 2026. godine, u samostanu svetog Lovre u Šibeniku svečano je proslavljen blagdan Gospe Lurdske i 34. Svjetski dan bolesnika. Ovogodišnja svetkovina protekla je u znaku velikog jubileja, stote obljetnice izgradnje Lurdske špilje uz samostansku crkvu, koja generacijama predstavlja središte molitve Gospi Lurdaskoj u Šibeniku.
Svečano misno slavlje predvodio je šibenski biskup mons. Tomislav Rogić. Na samom početku mise blagoslovljeni su obnovljeni kipovi Gospe Lurdske i svete Bernardice, čime je simbolično obilježen stoljetni put pobožnosti u ovom šibenskom samostanu. Uz biskupa su koncelebrirali upravitelj samostana i crkve svetog Lovre fra Josip Klarić, te fra Jerko Kolovrat, profesor na KBF-u u Splitu. Posluživao je đakon don Robert Maretić.
Biskup Rogić u homiliji je predstavio poruku pape Lava XIV. za Svjetski dan bolesnika pod naslovom „Suosjećanje Samarijanca: ljubiti noseći bol drugog“. Kroz prispodobu o milosrdnom Samarijancu, papa je pojasnio kako kršćanska ljubav nije pasivna, već aktivno ide u susret onome tko pati. Naglasio je da bolesni imaju pravo na pomoć koja uključuje brzo reagiranje, najbolja dostupna sredstva i cjelovitu skrb do ozdravljenja, što može osigurati jedino Zakon ljubavi, kazao je biskup citirajuči Svetog Oca.
Biskup je u homiliji je govorio o odnosu svete Bernardice i „Lijepe Gospođe“, u kojem se zrcali dostojanstvo svakog čovjeka. Biskup je istaknuo kako nam skromna djevojčica iz Lurda pripovijeda o susretu u kojem ju je Djevica Marija gledala upravo onako kako se gleda osoba – s velikim poštovanjem i bez trunke sažaljenja. Te jednostavne riječi, prema biskupovim riječima, opisuju puninu odnosa koji nam doziva u pamet da svaka osoba, bez obzira na težinu bolesti ili invaliditeta, uvijek ostaje ljudsko biće s neotuđivim dostojanstvom i vlastitom misijom u životu.
Govoreći o smislu trpljenja, mons. Rogić je naglasio kako križ predstavlja bol i patnju, ali on nikada nije zadnja riječ. Podsjetio je vjernike da je Krist dragovoljno prihvatio volju Očevu te svojom pobjedom nad sramotom i poniženjem otvorio put u život vječni. To je, istaknuo je biskup, srž kršćanske vjere i izvor snage za prihvaćanje vlastitih životnih križeva. Na tom putu vjernici nisu sami; dobili su Mariju za Majku pod križem, dok učenik Ivan predstavlja svakog čovjeka i njegov pogled vjere i nade u konačnu pobjedu života koja dolazi Kristovim uskrsnućem.
Kao konkretan čin kršćanske ljubavi i blizine, tijekom mise je upriličena podjela bolesničkog pomazanja starijim i bolesnim vjernicima.
