Sveti Fabijan i Sebastijan mučenici iz prvih kršćanski vremena imaju oltar u katedrali sv. Jakova

Oltar sv. Fabijana i sv. Sebastijana u katedrali svetog Jakova
Oltar sv. Fabijana i sv. Sebastijana u katedrali svetog Jakova

Crkva nam 20. siječnja u kalendar  stavlja dvojicu svetaca: svetog Fabijana, papu i mučenika i svetog Sebastijana mučenika. Ova dva svetca štovana su i u Šibeniku. Tome svjedoči oltar posvečen njima u čast u katedrali svetog Jakova. Posebno je zanimljiva oltarna slika koja je djelo  Filippa Zanibertija, slikara koji je zanat učio kod čuvenog umjetnika Tiziana utemeljitelja venecijanske renesanse u 16. stoljeću.

Zbog junački podnesenog mučeništva štovanje svetoga Fabijana i Sebastijana bilo je vrlo popularno u prvim stoljećima kršćanstva. Stoga su njihova imena ušla u litanije Svih Svetih, a u srednjem vijeku Sebastijana su zazivali osobito kao zaštitnika protiv kuge.

Kao i inače o mučenicima prvih stoljeća i o papi Fabijanu imamo malo podataka. Papa je postao 236. godine i veliku je ljubav pokazivao prema siromasima a naročito je vodio računa da imena onih koji su krvlju zasvjedočili ime Kristovo ostanu zapisana i zapamćena. Za vrijeme Decijeva progonstva papa Fabijan je poginuo mučeničkom smrću i pokopan u Kalistovim katakombama.

Sv. Sebastijan vjerojatno je već od djetinjstva bio kršćanin. Posvetio se vojničkom staležu i u kratkom vremenu postao zapovjednik carske tjelesne straže. Bila je to straža cara Dioklecijana koji prvih godina vladanja nije progonio kršćane. Godine 298. Dioklecijan izdaje edikt po kojem kršćani postaju diskriminirani. Godine 303. nastaju najveći i najkrvaviji progoni protiv kršćana. Sebastijan, koji je ipak uspio ostati na carskom dvoru, bude tužen i kako se nije htio odreći vjere osude ga na smrt. Privezan je za stablo a vojnici su ga gađali strelicama. Misleći da je mrtav, pristupi mu kršćanka imenom Irena kako bi ga pokopala, međutim, on je bio živ. Odnese ga kući i tu ga njeguje dok nije ozdravio. Sebastijan nije htio završiti kao bjegunac od mučeništva pa je opet pošao u carsku palaču ususret samom caru. Car se strašno prestrašio misleći da pred sobom vidi duha. Došavši k sebi i uvjerivši se da pred sobom ima živa čovjeka dao ga je umlatiti i baciti u jedan kanal. Odande su ga kršćani izvukli i pobožno sahranili u katakombama. Kasnije mu je u Rimu podignuta veličanstvena bazilika.

Pogledajte još

Održana dvadeset i peta smotra izvornoga pučkog crkvenog pjevanja „Puče moj“

Na 464. obljetnicu posvete šibenske katedrale, u nedjelju 28. travnja održana je u katedrali Sv. …

Predstavljena knjiga „U znaku Jone: Sjećanja“. Riječ je o autobiografiji don Stipe Perkova.

Svećenik Šibenske biskupije don Stipe Perkov u srijedu 24. travnja u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ …

“Pivači svetog Jakova” predstavili nosač zvuka “O Isuse izranjeni”.

U sklopu Dana kršćanske kulture u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, u ponedjeljak 15. travnja …