Šibenska biskupija Šibenska biskupija
ŠIBENIK – Svečanim misnim slavljem i procesijom u Šibeniku je u subotu, 21. veljače, otvorena Godina svetog Franje, kojom se obilježava 800. obljetnica njegove smrti. Program je započeo okupljanjem vjernika i zajedničkom molitvom ispred crkve svetog Ivana, nakon čega se formirala procesija koja se, uz međupostaju kod crkve svetog Krševana, uputila prema crkvi svetog Lovre na slavlje Prve večernje prve korizmene nedjelje.
U zajedništvu s brojnim mnoštvom vjernika sudjelovali su šibenski biskup mons. Tomislav Rogić, franjevci konventualci iz samostana svetog Frane, franjevci opservanti iz samostana svetog Lovre, samostana svetog Ante Padovanskog na Šubićevcu te samostana na Visovcu, kao i sestre franjevke od Bezgrešne, članovi Franjevačkog svjetovnog reda te brojni drugi redovnici i svećenici biskupije. Upravo su franjevačka braća i sestre predvodili molitve i nagovore na postajama, ističući kako Franjina ostavština i osam stoljeća nakon njegova odlaska s ovoga svijeta nastavlja nadahnjivati vjernike da žive Evanđelje i postanu znakom mira u svijetu.
Tijekom hoda kroz povijesnu jezgru grada, razmatranja su bila posvećena Oporuci koju je svetac napisao neposredno prije smrti. Istaknute su tri ključne evanđeoske poruke: milosrđe sa siromasima i ljubav prema Raspetome, podložnost Crkvi u kojoj se po Euharistiji uprisutnjuje Božja ljubav, te bratski život u služenju. U tom kontekstu podsjetilo se na Franjine proročke riječi kako se nitko ne smije nazivati priorom, već svi moraju biti “manja braća” koja jedni drugima peru noge. Vjernicima su ponuđena i konkretna pitanja za korizmeno preispitivanje o tome tko su “gubavci” u njihovoj okolini, traže li u odnosima moć ili služenje te kako unose mir u svoje svakodnevno okruženje.
Ovaj je događaj ujedno bio i podsjetnik na dugu povijest franjevaštva na šibenskom tlu, koja je započela dolaskom prve braće 1221. godine i utemeljenjem samostana svetog Frane. Povijesni niz nastavljen je 1436. godine naseljavanjem na otoku Krapnju te dolaskom franjevaca Bosanske vikarije na Visovac oko 1445. godine. Kao čuvari vjerskog i domoljubnog identiteta, franjevci su kroz stoljeća iznjedrili svijetle uzore svetosti, pa su stoga u procesiji istaknuto mjesto zauzele slike svetog Nikole Tavelića, sluge Božjega oca Ante Antića i službenice Božje majke Klare Žižić, uz nezaobilazni križ svetog Damjana.
Svečani program zaključen je u crkvi svetog Lovre molitvom Časoslova koju je predvodio upravitelj samostana fra Josip Klarić. U svom je obraćanju naglasio kako Šibenik stoljećima nosi franjevački pečat zahvaljujući svjedočanstvu brojnih redovnika i redovnica, pozvavši prisutne da ne budu samo promatrači njihova primjera, već nasljedovatelji koji će čuvati plamen ljubavi prema Bogu i čovjeku. Na samom kraju, molitvu zahvale predvodili su biskup Rogić, gvardijan samostana svetog Frane fra Josip Ivanović, časna majka sestara franjevki od Bezgrešne s. Terezija Zemljić te gvardijan s Visovca fra Tino Labrović. Nakon završnog blagoslova uslijedilo je čašćenje relikvija svetog Franje, čime je simbolično započela ova jubilarna godina.
