Predstavljena monumentalna monografija akademika Andrije Mutnjakovića o šibenskoj katedrali

Uz autora, o knjizi i njezinom značaju govorili su katedralni župnik don Krešimir Mateša, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić te autor fotografija u monografiji fotograf Luka Mjeda. Predstavljanju je, uz brojne uzvanike i ljubitelje kulturne baštine, nazočio i gradonačelnik Šibenika Željko Burić.

Biskup Tomislav Rogić u prigodnom obraćanju podsjetio je kako je Šibenska biskupija 2023. godine obilježila 725. godina od svog osnutka, što je bio poticaj za objavu triju vrijednih izdanja koja će ostaviti trajni trag. Uz već predstavljenu knjigu „“Apostolska vizitacija Šibenske biskupije Augustina Valiera 1579. godine”, te monografiju akademika Mutnjakovića, biskup je najavio i skori izlazak iz tiska knjige Branka Pavazze o Oltaru Presvetog Sakramenta i dvojici protomajstora. „Tako ćemo sa ova tri vrijedna izdanja zaokružiti proslavu godišnjice uspostave biskupije“, naglasio je biskup.

Prošlo je već 13 godina od monografije gospodina Predraga Markovića „Katedrala svetog Jakova u Šibeniku – prvih 105 godina“. Tako da će nova izdanja, vjerujem, iznova potaknuti proučavanja, razgovore i istraživanja o katedrali svetog Jakova. Nova monografija „Bazilika svetog Jakova u Šibeniku“ autora akademika Andrije Mutnjakovića predstavlja doista jednu cjelovitu i zrelu sintezu autorovih dugogodišnjih interesa za arhitekturu i simboliku ove naše ljepotice. Riječ je o reprezentativnom izdanju koje šibensku katedralu obrađuje ne samo kao jedan povijesni spomenik, nego i kao osobito arhitektonsko djelo europskog značenja, kazao je biskup Rogić.

Istaknuo je da akademik Mutnjaković katedralu ne promatra samo kao povijesni spomenik, već kao arhitektonsko djelo europskog značenja. Poseban naglasak stavljen je na konstruktivnu originalnost katedrale – jedinstveni sustav gradnje isključivo od kamena, bez vezivnih materijala, što je bio izniman inženjerski pothvat 15. i 16. stoljeća.

„Ona je posebna činjenica da je naša katedrala samo od kamena. Nema žbuke, nema izolacija, nema dodatne fasade. Kamen koji vidiš izvana, čeka te i unutra. Zato je neki zovu katedrala od istine“, slikovito je opisao biskup Rogić. Dodao je kako ta istina znači da katedrala diše s prirodom – ljeti postaje „pećica“, a zimi „hladnjak“, svjedočeći o jedinstvenoj vještini graditelja kroz generacije.

Posebnu zahvalnost biskup je uputio autoru fotografija Luki Mjedi. Istaknuo je kako fotografije u knjizi nisu tek ilustracija, već sredstvo tumačenja arhitekture, njezinih proporcija i ritma. „Ovo je zapravo prvo izdanje koje u sebi nosi slike očišćene katedrale, u kojima se sada još jasnije oslikava sva njezina ljepota“, rekao je biskup, podsjetivši na dugogodišnje restauratorske radove tijekom kojih, od Domovinskog rata do danas, skela gotovo da nije izlazila iz katedrale.

Posebna vrijednost knjige je u tome što autor kao arhitekt i teoretičar katedralu čita i kao arhitektonski tekst – građevina koja komunicira ideje, identiteta, vjere, grada i vremena u kome je nastala. Time monografija nadilazi klasično povijesno-umjetnički pristup i postaje na svoj način interpretacija, studija jednog prostora, istaknuo je bislup.

Naglasio je i važnost dvojezičnosti izdanja (hrvatski i engleski), čime monografija doprinosi promicanju šibenske katedrale kao UNESCO-ve svjetske baštine. „Knjiga je već krenula u svijet“, otkrio je biskup Rogić na kraju svog govora, kazavši kako su na nedavnom hodočašću primjerci monografije darovani nadbiskupima u Lisabonu, Fatimi i Santiagu de Composteli. Simboličnom gestom „Sveti Jakov svetom Jakovu“, knjiga je uručena na grobu apostola u Santiagu, za što je već stiglo i pismo zahvale tamošnjeg nadbiskupa.

Akademik Mutnjaković u svom je obraćanju izložio povijesni kontekst i iznimnu važnost šibenske prvostolnice, naglasivši kako je rad na pripremi ove monografije trajao gotovo 50 godina. Posebno je istaknuo činjenicu da je katedrala građena punih 150 godina (1402.–1555.) te da je nastala gotovo isključivo trudom i doprinosima tadašnjih 8.000 građana Šibenika.

„Oni su gradili ovaj hram u vremenima kada su bili izloženi otomanskim prijetnjama i povremenim epidemijama kuge“, podsjetio je autor, dodavši kako su mu upravo ti povijesni detalji, kao i zapis Fausta Vrančića koji katedralu naziva „ukrasom svoje Domovine“, bili glavni poticaj za nastanak djela.

Monografija je objavljena u sklopu „Edicije Ilirika“ kao dvojezično izdanje (na hrvatskom i engleskom jeziku). Kroz tekst i vrhunske fotografije, ona dokumentira status katedrale koju je Sveti Otac proglasio manjom bazilikom, a UNESCO uvrstio na popis svjetske kulturne baštine.

Pokrovitelji ovog izdanja, koje predstavlja jedno od najznačajnijih svjedočanstava kulturnog identiteta Šibenika i Hrvatske, su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstvo kulture i medija, Šibenska biskupija i Grad Šibenik.

Monografija „Bazilika svetog Jakova u Šibeniku“ dostupna je za kupnju u suvenirnici Interpretacijskog centra „Civitas Sacra“.