Nedjeljna homilija mons. Marinka Mlakića: 14. nedjelja kroz godinu A – Mudrost malenih

Evanđelje:

Mt 11, 25-30

Krotka sam i ponizna srca.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme reče Isus:
»Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da, Oče, tako se tebi svidjelo. Sve je meni predao Otac moj i nitko ne pozna Sina doli Otac niti tko pozna Oca doli Sin i onaj kome Sin hoće objaviti. Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naći ćete spokoj dušama svojim. Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako.«

Riječ Gospodnja.

Isus je svojom pojavom jako uzbudio duhove ljudi. Kod jednih je izazvao neskriveno oduševljenje a kod drugih osporavanje i otpor. Njegova silna čudesna djela u kojima je ozdravljao ljude od svih bolesti, istjerivao zloduhe i pokoravao vjetar i more te njegove zanosne riječi o Božjoj ljubavi, milosrđu i opraštanju od kojega nitko nije isključen, u ljudima su budili nadu. Međutim, njegove oštre riječi kojima je osuđivao licemjerje i taštinu te sve bez iznimke pozivao na istinsko obraćenje mnogima nisu dobro sjele. Osobito onima koji su za sebe mislili da su dovoljno mudri i umni, dovoljno pravedni i sveti te im obraćenje ne treba. Oni su očekivali zaslužno priznanje svojoj mudrosti i pravednosti.

Isusova reakcija na sve to je molitva Ocu nebeskom u kojoj ga slavi što je tajnu evanđelja sakrio od mudrih i umnih a objavio malenima.

Tko su mudri i umni u Isusovoj molitvi a tko maleni? Zašto je jednima Otac objavio što je objavio a od drugih sakrio? I zašto zbog toga Isus hvali Oca nebeskog? Bog, tako nas evanđelje uči, jednako ljubi sve ljude, jer svaki je čovjek jednako njegovo dijete. On jednako ljubi zalutale i one koji su uz njega. Bog među nama ne pravi razlike, kao što nijedan razuman otac u svojoj ljubavi ne pravi razlike između svoje djece. Razliku pravimo mi prema tome koliko Bogu, svome nebeskom Ocu, uzvraćamo ili ne uzvraćamo ljubav.

Mudri i umni u ovom slučaju nisu nužno oni koji puno znaju i koji su inteligentni. Znanje i pamet su jako dobri i potrebni za zdravu vjeru. Biblijska vjera traži od čovjeka najozbiljnije intelektualno zalaganje. Međutim, znanje i pamet mogu biti povod da se čovjek umisli, da pomisli kako je bolji od drugih, ako je pametniji, školovaniji, ako više zna, umije i može. Mi smo ti koji volimo među sobom praviti razlike, dijeliti se na velike i malene, na mudre i umne naspram neukih i bezumnih. Mi smo ti koji se volimo mjerkati i uspoređivati te se s visoka odnositi prema svima koji su po našim mjerilima manji od nas. Čovjek u svojoj taštini katkada zna dotle izgubiti pamet da se pravi mudrijim i od samoga Boga. Tada ga znanje ne uzvisuje, ne otvara mu nove obzore života, ne čini ga doista mudrijim i boljim, već ga zarobljava u samoga sebe, u ograničene ljudske obzore koji, kolikogod veliki bili, nikada ne mogu dosegnuti svu širinu, dubinu i visinu objave koju nam donosi Isus Krist. Zato je potrebno nešto više od ljudske mudrosti i umnosti. Potrebno je biti malen pred Bogom.

Tko su maleni? U ovom slučaju, naravno, to nisu neuki i neznalice. Ni u kom slučaju to nisu oni koji se ne trude rasti u mudrosti i znanju vjere. Ružno je kada se razuman čovjek ne trudi razumjeti što vjeruje. Maleni su ovdje ponizni koji, bez obzira koliko bili ili ne bili mudri i umni, ostaju na zemlji, ostaju svjesni da su ipak ljudi koji ograničeno vide i spoznaju. I uz to su također svjesni da sve što imaju – i mudrost i umnost, i znanje i pamet – nisu sami sebi dali već samo razvili one talente koje im je Bog dao. Konačno, iskren čovjek što više raste u znanju i mudrosti to više otkriva nove beskrajne obzore znanja i mudrosti koje još nije upoznao.

Kao što znanje i pamet čovjeka, iako veoma korisni za nj, kada se on umisli, zarobljavaju i čine nerazumnim, tako neukost i skromna pamet ne moraju nužno biti za čovjeka izvor poniženja i bijede, ako on to sam sebi ne umisli. Nikada nismo toliko mudri i umni da bismo mogli svojom ljudskom pameću razumjeti otajstva Božjeg kraljevstva i zato se ne smijemo držati kako smo popili svu pamet svijeta. Jednako tako nikada ne možemo biti toliko neuki i male pameti da ne bismo mogli razumjeti kako je sva naša snaga, mudrost i pamet u zahvalnosti i pouzdanju u Boga zbog ljubavi koju nam objavljuje po svome Sinu Isusu.

Pogledajte još

Zavrsetak molitvene osmine vjeroučenika župe sv. Jakova za pokojne.

Oprosti za pokojne ostvaruju se po Crkvi koja se snagom vlasti vezivanja i odrješivanja, što …

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio slavlje u Nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića u Šibeniku.

U Nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića u Šibeniku na svečev blagdan, 14. studenoga, svečano euharistijsko …

U samostanu svetog Frane predstavljena monografija „Sveti budite“

U Nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića u petak 12. studenoga, u sklopu trodnevnice pred svečev …