Šibenska biskupija Šibenska biskupija
Korizmeni susret redovnica Šibenske biskupije održan je u nedjelju 24. ožujka u crkvi svetog Petra u župi Vidici. Nakon pozdravnih riječi župnika fra Ivana Penave i biskupa Tomislava Rogića izlaganje na temu „Sociodemografska obilježja ženskih redovničkih zajednica sa sjedištem u Hrvatskoj“ imala je milosrdna sestra sv. Križa dr. Krista Mijatović.
Sestra Krista Mijatović predstavila je dio rezultata vlastitih sociodemografskih istraživanja provedenim u ženskim redovničkim zajednicama u Hrvatskoj. Govorila je općenito u stanju redovništva u Hrvatskoj, a u drugom dijelu prezentirala podatke o ženskim apostolskim zajednicama u Hrvatskoj koje imaju sjedište više poglavarice u Hrvatskoj, napominjući kako redovništvo nije samo sociološki proizvod te da je u mnogočemu matematički nemjerljivo.
Predstavila je podatke o životnoj dobi sestara pri ulasku u samostan, o radnom vijeku redovnica. Potom je predstavila brojnost redovnica po pojedinim biskupijama u Hrvatskoj, kao i zastupljenost različitosti određenih karizmi po pojedinim biskupijama. Navela je odnose u kojima su redovnice prisutne u gradovima i na selu, podatke o usitnjavanju zajednica te sjedištima vrhovnih uprava.
Govoreći o sestrama u formaciji navela je podatke o broju djevojaka koje dolaze samostane i broju izlazaka iz samostana, o obrazovanju i podrijetlu djevojaka koje dolaze u samostan.
Svoje predavanje sestra Krista zaključila je da budućnost redovništva samo djelomice ovisi o redovništvu. Društvo je također jedan od relevantnih čimbenika koji formiraju redovništvo budućnosti, i u kvantitativnom, i u kvalitativnom smislu. Mnogi problemi s kojima se susreću ženske redovničke zajednice zapravo su odraz društvene i Crkvene krize. Kad je pak riječ o krizama redovništva, treba zamijetiti jednu povijesnu činjenicu. Nikad redovništvo nije bilo bez teškoća, ni u jednom vremenskom razdoblju, ni u jednom zemljopisnom prostoru, ni u jednom društvenom okruženju. No, treba razlikovati teškoće. Neposredni pritisci društva na redovničke zajednice, kao što je činio komunizam, nisu prave ugroze za redovništvo. Veći su problem posredni društveni utjecaji koje redovništvo uz nedovoljan kritički odmak nesvjesno asimilira – individualizam, ležeran način života, i sl.
