U petak 17. studenoga 2023. godine, u Muzeju grada Šibenika predstavljena je knjiga redovitog profesora u trajnom zvanju u miru Sveučilišta u Zadru dr. sc. Emila Hilje, pod naslovom Bartul Jakovljev iz Mestre, majstori njegova kruga i dovršenje šibenske katedrale, a objavljena u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Šibenska se javnost na predstavljanje odazvala u velikom broju. Među gostima koji su mu nazočili bili su i šibenski biskup mons. Tomislav Rogić, zatim biskup u miru Ante Ivas, predstavnici Državnog arhiva u Šibeniku i Konzervatorskog odjela u Šibeniku, djelatnici Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova Civitas sacra, šibenski turistički vodiči, kao i brojni drugi građani zainteresirani da saznaju što se novoga otkrilo o šibenskoj katedrali.
Ravnatelj Muzeja grada Šibenika mr. sc. Željko Krnčević na početku je pozdravio sve prisutne. Javnosti se prvi obratio urednik knjige izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, koji je posebno istaknuo da je knjiga izašla kao osma monografija u okviru Biblioteke Zephyrus koju je pokrenuo zadarski Odjel za povijest umjetnosti, a na kome je profesor Hilje proveo gotovo čitav svoj radni vijek.
Izv. prof. dr. sc. Danko Zelić (Institut za povijest umjetnost u Zagrebu), kao recenzent knjige, istakao je pristup profesora Hilje, upozoravajući da je njegovo djelo nastalo kao rezultat višegodišnjega marljivog i napornog arhivskog rada. U knjizi je, rekao je Zelić, objavljeno preko stotinu novih arhivskih dokumenata (od preko tisuću koje je autor pregledao), a oni nam do u tančine rasvjetljuju etape posljednje faze izgradnje šibenske katedrale, tj. njezinih zadnjih 50 godina, od 1505. do 1555. godine.
Doc. dr. sc. Meri Zornija (Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru), također kao recenzentica knjige, naglasila je njezin izniman doprinos povijesti izgradnje šibenske stolnice, govoreći o novim znanstvenim doprinosima, poput pripisivanja velike rozete na pročelju katedrale Nikoli Firentincu, detaljnog rekonstruiranja tijeka gradnje i organizacije poslova na njima, pa sve do ispravaka nekih krivo navođenih imena majstorā koji su bili angažirani na gradnji katedrale. Tako je Hilje, primjerice, dokazao da je majstor poznat kao Keko (nadimak od talijanskog Francesco) zapravo Frane Bartulov iz Mestre, sin Bartula Jakovljeva, kao što je upozorio i na činjenicu da je Ivan Petrov Mestričević u dosadašnjoj literaturi pogrešno nazivan Ivanom Mastičevićem. Radovi na dovršetku katedrale i izradnji njezina pročelja, istaknula je Zornija, odvijali su se u nekoliko intenzivnih razdoblja, ovisno o pristizanju sredstava, i to unatoč konstantnoj osmanlijskoj ugrozi.
Za kraj se prisutnima obratio i sam autor, profesor Emil Hilje, koji se zahvalio svim institucijama koje su mu pružile pomoć u njegovu poslu, počevši od Muzeja grada Šibenika, preko Biskupskog arhiva i Šibenske biskupije, pa do Konzervatorskog odjela u Šibeniku i Državnih arhiva u Zadru i Šibeniku, naglasivši pritom da za njega institucije uistinu čine ljudi koji u njima rade, a koji su mu nesebično stajali na raspolaganju. Igrom slučaja, nadodao je Hilje, većinom je bila riječ o njegovim bivšim studentima. Također je naglasio da bez obzira što njegova knjiga nije lagana za čitanje vjeruje da će ipak zainteresirati istinske zaljubljenike u Šibenik i njegovu katedralu, te da će oni smoći i volje i snage da je pročitaju, a možda i da u njoj uživaju.
Autor je još nadodao da se u svojem dugogodišnjem arhivskom radu bavio najprije dokumentima 15., a onda i onima 16. stoljeća, ali da je radeći na njima zapravo imaginarno upoznao i grad i ljude o kojima oni govore, postajući tako i sam stanovnik Šibenika toga vremena. Iako je on sam Zadranin, zaista je, baveći se šibenskom katedralom, istinski zavolio i sam Šibenik kao svoj grad, pa zato s punim povjerenjem svoju knjigu predaje na prosudbu cjelokupnoj šibenskoj, hrvatskoj i svjetskoj javnosti.
U ugodnoj atmosferi predstavljanje je privedeno kraju, a nakon njega knjiga, koja je bila prodavana po promotivnoj cijeni koju je omogućilo Sveučilište u Zadru, doslovno je razgrabljena od zainteresirane publike.
izvor: facebook Muzeja grada Šibenika