Brojni vjernici proslavili svetog Mihovila i 725. godina od osnutka Šibenske biskupije.

Svetkovina svetog Mihovila i 725. godina od osnutka Šibenske biskupije proslavljeni su u pezak 29. rujna na trgu pred šibenskom katedralom misnim slavljem i procesijom koju je predvodio đakovačko osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Uz predvoditelja koncelebrirali su nadbiskupi: apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, zadarski Milan Zgrablić,  riječki Mate Uzinić, umirovljeni splitsko – makarski Marin Barišić; biskupi:  gospićki Zdenko Križić, hvarski Ranko Vidović,  mostarsko-duvanjski Petar Palić, varaždinski Bože Radoš, krčki Ivica Petanjak, dubrovački Roko Glasnović, umirovljeni kotorski Ilija Janjić,  umirovljeni šibenski Ante Ivas, te biskup domaćin Tomislav Rogić. Među brojnim svećenicima bili su  provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše izaslanik zagrebačkog nadbiskupa mons. Juraj Batelja i tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. Krunoslav Novak.

Nadbiskup Hranić u homiliji  vjernicima Šibenske biskupije je poručio kako se spasenjska snaga i moć Kristove uskrsne pobjede i preobrazbe nad svakim zlom, koja se ostvaruje u nama ljudima, i njegova osobna ljubav za svakoga od nas postala je u našoj vjerničkoj kršćanskoj svijesti i u religioznom iskustvu uosobljena u službi anđela te je – osobito kod Vas Šibenčana i vjernika Vaše Biskupije – poprimila ime i lik sv. Mihovila, jednoga od trojice arkanđela. „Mi-ha-el! Tko je kao Bog?!“ Crkva nas, naime, uči da je riječ „anđeo“ naziv za službu, a ne za narav. Mihael je borac i zaštitnik na Božjoj strani. A sv. Grgur Veliki je rekao te da se oni što javljaju neznatnije stvari zovu anđeli, a da se oni što javljaju ono najviše i imaju posebno istaknutu i važnu službu zovu arkanđeli. BDM se zato nije javio obični anđeo, nego arkanđeo Gabrijel. I zato je zaštitnik Vašega Grada i Biskupije arkanđeo – Mihovil, kazao je nadbiskup Hranić.

Kazao je kako je  sv. Mihovil već od samog ustanovljenja Šibenske biskupije 1298. godine, kroz 725. godina čuva, bdije, brani, štiti, oslobađa od zla i straha, te snagom i sigurnošću ljubavi objavljene u Isusu Kristu ispunja i oblikuje vjerničku svijest, religiozno iskustvo i baštinu vas vjernika Šibenske biskupije. Iz tog dubokog kršćanskog iskustva i bogate baštine mi u ovoj jubilarnoj Godini zahvalnosti, na ovom svečanom slavlju svetkovine sv. Mihovila, radosno i zahvalno pred Bogom naviještamo i klikćemo: „Mi-ha-el! Tko je kao Bog!?“ To i takvo iskustvo voljenosti od Boga; njegove ljubavi i zaštite, koja nas trajno prati, štiti, snaži i brani; o kojoj nam svjedoči sv. arkanđeo Mihovil, grije naše kršćansko srce i nosi nas u budućnost.

Naglasio je kako sveti Mihovil vjernike prosvjetljuje i nadahnjuje svjetlom Božje riječi te nam potvrđuje trajnu osobnu i uosobljenu Božju ljubav i skrb za svakoga od nas. Nitko od nas, zato, nije sam. Svaki od nas, čitav ovaj Grad i Biskupija, posredovanjem sv. Mihovila arkanđela stojimo u odnosu prema Bogu objavljenom u Isusu Kristu. Upravo o tom otajstvu Božje osobne i poosobljene ljubavi i skrbi za nas govore te svjedoče i likovni prikazi, kipovi i slike sv. Mihovila, razasuti po čitavome Vašem Gradu i Biskupiji, od vrha kupole ovog renesansnog bisera vjere i arhitekture – Vaše šibenske katedrale, koju je gradio slavni Juraj Dalmatinac, do zadnje filijalne i zavjetne kapele.  Oni nam svjedoče i govore da je Bog u svom arkanđelu Mihovilu pouzdan, suveren, slobodan, otajstven, neograničen, isključivi, moćan, postojan i nepobjedivi branitelj, te da je ovome Gradu i biskupiji darovan kao nebeski zaštitnik koji bdije, brani, čuva, oslobađa od straha i malodušnosti, podiže, snaži i usmjerava prema Isusu Kristu i njegovoj Crkvi, kako biste iz iskustva vjere i Božje zaštite po arkanđelu Mihaelu, i dalje –  kao iz snažnog korijenja – rasli u budućnost i nastavili donositi plodove spasenja.

U nastavku homilije nadbiskup Hranić je kazao kako vjernici proživljavaju  iste tri kušnje, s kojima je bio suočen Isus, te Mihovila, koji je u ratu sa Zmajem, molimo da ne odbaci svoj mač, nego da i nas zaštiti i pomogne nam u našoj obrani od pogibli napasti kojima smo izloženi.

Kao prvu napast istaknuo je  zemaljski mesijanizam, koji cjelovito spasenje čovjeka svodi na materijalistički projekt, na „posjedovati“ i „imati“, na visoki životni standard i na puko gospodarsko blagostanje. U vrijeme niskih primanja, nesigurnosti, inflacije i siromaštva, kad ljudi ne uspijevaju pokrivati svoje troškove, može nam se učiniti da je spasenje u podizanju mjesečnih primanja, životnog standarda, u rješavanju socijalnih pitanja i problema – u gospodarskom blagostanju. S napašću zemaljskog mesijanizma, s nezasitnom težnjom „posjedovati“ i „imati“, usko je povezana, naši bi stari rekli: i napast „kruha bez motike“; te korupcije i koruptivnih metoda da bismo što prije postigli visoki životni standard i blagostanje. Ne mislimo i ne tvrdimo da nam materijalno nije potrebno, ali je veliko pitanje je li nam samo materijalno dovoljno? Briga za podizanje životnog standarda, ako nije vođena nutarnjom slobodom i sviješću da čovjek ponajprije živi od ljubavi, od trajnih i neprolaznih vrednota, od Riječi Božje, te da postoji nešto vrjednije od visokih primanja, blagostanja i standarda, može se pretvoriti u pravo ropstvo.

Druga napast su vlast i moć te njihova zloporaba, poručio je nadbiskup Hranić. Đavao je Isusu pokazao kraljevstva svijeta i njihovu slavu, pa mu rekao: „Sve ću ti to dati, ako mi se ničice pokloniš“ (usp. Mt 4,9). Vječita ljudska napast: Dat ću ti sve – ali ako mi se pokloniš! Ucjena i kupovina! Bit će ti, ako učiniš to i to, ako prihvaćaš ovo ili ono itd.! Drugim riječima: odreci se sebe, svoje slobode i svoje savjesti; odmetni se od Boga, pogazi sebe i svoj identitet i prihvati moja pravila igre. Umjesto slobode i istine, izaberi robovanje vlasti i moći. No, draga braćo i sestre, nutarnja, duhovna sloboda je najveća sloboda. Sloboda i od sebe, sloboda od svojih težnji, strasti i nagnuća; sloboda od moći i vlasti te od svakog oblika koruptivnog mentaliteta i ponašanja; čista savjest i mogućnost „svakome pogledati u oči“ – to su najdragocjenije odlike ljudskoga bića. Imati odgovornu službu i obnašati vlast, ali ih ne zloporabiti, nego služiti općem dobru čitavoga društva i ostati čist – za to nam je potrebna mudrost, snaga i pomoć sv. Mihovila! Svoju slobodu čovjek ni za što ne prodaje; ona jednostavno nema cijene. I samo slobodni ljudi mogu graditi slobodno i prosperitetno društvo.

Kao treću napast istaknuo je nepovjerenje u Boga, nevjera. Što će nam Bog u našem oblikovanju društva? „Pa neće nam valjda Kaptol pisati zakone!“ Đavao je Isusu ponudio da se baci s vrha jeruzalemskog Hrama jer je pisano da će Bog zapovjediti anđelima da ga čuvaju da se gdje nogom ne spotakne o kamen (usp. Mt 4,6). I današnji evanđeoski tekst kaže da ćemo gledati „otvoreno nebo i anđele Božje gdje uzlaze i silaze nad Sina Čovječjega“ (usp. Iv 1,51). U svojoj nevjeri i samodostatnosti sekularizirani se čovjek ruga Boga te pred njega stavlja svoje zahtjeve i traži dokaze njegove prisutnosti, pa i opstojnosti, a u stvari želi pokazati Božju bespotrebnost i njegovu suvišnost u oblikovanju društvenog zakonodavstva i uređenju naših međuljudskih odnosa. Boga želimo učiniti nevažnom i nepotrebnom, pa čak i opasnom ‘hipotezom’ za uređenje ljudskoga društva i ovoga svijeta. Da bi mu se vjerovalo, Bog bi se morao dokazivati, prihvaćati naša pravila igre i odustati od našeg obraćenja. On se treba prilagođavati nama, a ne mi njemu. Crkva bi trebala prilagođavati javnom mnijenju i prihvaćati potpuno nekršćanske stavove i pristupe, a ne naglašavati Božju riječ i istine svoje vjere. A budući da nevjeri ništa nije sveto, ponekad smo svjedoci instrumentalizacije vjere te poigravanja i samim Bogom. Tako čak i unutar Crkve možemo susresti određene „karizmatičare“ koji nude ozdravljenja, iscjeljenja i čudesa, a prečesto je riječ o najobičnijem poigravanju religioznošću za površne i sebične, a ponekad i za vrlo prizemne ciljeve, poručio je mons. Đuro Hranić.

Istaknuo je kako  nije Bog onaj koji nas kažnjava zbog naše slabosti i grijeha, nego grijeh je uvijek odbacivanje Boga, koji je izvor i uvir našega ljudskoga bića. I grijeh je zato u sebi samoubilački čin koji pogađa najprije grešnika samoga, jer odbacuje puninu vlastitoga postojanja i smiraj svoga bića. Ali grijeh, zbog društvene dimenzije ljudske osobe, ima i svoju društvenu dimenziju. Moj osobni grijeh i zlo koje ja činim – osim mene – pogađa i druge ljude oko mene. Oni stradavaju od posljedica mojih grijeha; stradavaju pogođeni posljedicama grijeha ljudi oko sebe. Zbog koruptivnog ponašanja nekih ljudi, stradava i nazaduje čitavo društvo; stradavaju te posljedice grijeha snose i potpuno nevini ljudi.

Draga braćo i sestre, naš vjernički hod s Bogom je uvijek novo odlučivanje, uvijek novo polaganje ispita na putu vjere i zajedništva s Bogom.  Kako je Isus pobijedio napasti? – Izbjegavajući prepirku s đavlom i odgovarajući Božjom Riječju. S đavlom se zato ne raspravlja, s napašću se ne ulazi u dijalog, nego se još snažnije prianja uz Božju riječ i moli pomoć i zaštita s Neba. Zaziva se sv. Mihovila da bi se moglo i kroz buduća stoljeća zahvalno i zanosno kliktati: „Tko je kao Bog!?“, zaključio je homiliju nadbiskup Hranić.

Proslava nebeskog zaštitnika grada Šibenika i Šibenske biskupije tradicionalno je okupila velik broj vjernika iz svih dijelova biskupije. Uz predstavnike župa Šibenske biskupije u ophodu starim dijelom grada i rivom, sudjelovale su i brojne  civilne udruge, te kulturno umjetnička društva. U slavlju su sudjelovali i predstavnici gradskih i županijskih vlasti Srebreni lik Sv. Mihovila tradicionalno u ophodu nosili su redarstvenici Policijske uprave Šibensko kninske. Preko misnog slavlja pjevao zbor sastavljen od crkvenih pjevača iz župa: Katedrala,  Vodice, Vidici, Zablaće, Ljubitovica, , Grebaštica, Ražine,  Bilice. U zboru su bili i pjevači iz zbora  Cor Cristi koji djeluje u samostanu sv. Lovre. Zborom je ravnala Jelena Mikuladra, a na orguljama je bio Nikola Lovrić Caparin.

 

Pogledajte još

Održana rekolekcija svećenika Šibenske biskupije.

Redovita mjesečna rekolekcija svećenika Šibenske biskupije održana je u srijedu 15. svibnja u prostorijama svetišta …

Gospa od Loreta proslavljena u Primoštenu.

…od 1. svibnja do 9. svibnja, svaku večer u župnoj crkvi sv. Jurja, na Gospinu …

Svetkovina Uzašašća proslavljena u župi Grebaštica.

Uzašašće Gospodinovo ili Križi, u četvrtak 9. svibnja svečano je proslavljeno u župi Grebaštica.  Prije …