Šibenska biskupija Šibenska biskupija
Tradicionalno godišnje hodočašće vjernika Zadarske nadbiskupije sv. Nikoli Taveliću u Šibenik održano je po trideset i sedmi put u nedjelju, 13. studenoga. Posljednje hodočašće održano je 2019. godine, a protekle dvije nije ga bilo zbog pandemije korona virusa. Zadarski vjernici po dolasku u Šibenik pohodili su samostan svetog Frane, nacionalno svetište svetog Nikole Tavelića – samostan svetog Frane. Nakon dobrodošlice gvardijana i rektora svetišta fra Josipa Ivanovića hodočasnici su se zadržali u molitvi i prigodi za svetu ispovijed.
Središnji dio hodočašća bilo je svećano misno slavlje u katedrali sv. Jakova u Šibeniku koje je predvodio je zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić, a propovijedao je šibenski biskup Tomislav Rogić. Koncelebrirali su umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas, katedralni župnik don Krešimir Mateša, generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Josip Lenkić i drugi zadarski svećenici koji su organiziranim autobusnim prijevozima predvodili petstotinjak vjernika.
Na početku mise, hodočasnicima se prigodno obratio nadbiskup Zgrablić. U kontekstu spomena sv. Nikole Tavelića kao hrvatskog mučenika koji je bio žrtva bogoljublja i čovjekoljublja nadbiskup Zgrablić opisao je okolnosti stradanja nekolicine svećenika Zadarske nadbiskupije u Drugom svjetskom ratu koji su poput sv. Nikole također bili žrtava bogoljublja i čovjekoljublja, a povezani su svojom svećeničkom formacijom sa Šibenikom.
Don Eugen Šutrin, svećenik Zadarske nadbiskupije, mučenik je koji je povezan sa šibenskom katedralom. Godišnjica njegove okrutne smrti će se obilježiti na dan njegove pogibije, 26. i 27. studenog u Zadarskoj nadbiskupiji.
„Don Eugen je veliki dio svoje mladosti boravio u Šibeniku. Bio je učenik šibenskog sjemeništa. U šibenskoj katedrali primio je niže i više redove i sveti red prezbiterata. Za svećenika je zaređen u šibenskoj katedrali 17. srpnja 1938. Nakon svoje mlade mise u rodnoj župi Luka na Dugom otoku, don Eugen je imenovan za upravitelja župe Molat i Brgulje na otoku Molatu 1939., gdje je bio do jeseni 1945. godine. Za vrijeme njegove službe na otoku Molatu, za don Eugena je sigurno jedan od teških događaja bio sprovod kojega je vodio s. Agnezi Petroša, redovnici klarisi. S. Agneza u ratnom vihoru boravila je u svojoj rodnoj župi Brgulje.Na međunarodni Dan žena, 8. ožujka 1943., na karnevalski utorak, u sumrak, pripadnici revolucionarnih komunističkih strujanja nasilno su izveli s. Agnezu iz rodne kuće u Brguljama. Prema svjedočanstvu njenih još živih nećaka, s. Agnezu su silovali, polomili čeljust, izbili zube, iščupali jezik i objesili je naopako na stablo masline posred mjesnog groblja. Kada se razdanilo, s. Agnezu mrtvu je našla njena majka. ‘Krivnja’ s. Agneze bila je što je činila dobro svakome bez obzira na nacionalnost, vjersko ili političko opredjeljenje. S. Agneza u vrijeme svoje okrutne smrti imala je 41 godinu“, rekao je mons. Zgrablić.
Teški zločin mučeničke smrti dogodio se četiri godine od toga zločina i nad don Eugenom koji je u jesen 1945. postao upraviteljem župa Privlaka, a privlačkim župnikom imenovan je 20. studenog 1945. godine. „Samo šest dana kasnije, 26. studenoga, u večernjim satima, došli su u župnu kuću dvojica mladića skojevaca iz obližnjih mjesta. Mladići su izmislili priču da don Eugen pođe s njima u udaljeni zaseok i podijeli sakrament bolesničkog pomazanja njihovoj umirućoj majci koju je udario konj. Kao dobri pastir, u brizi za spas duše koja umire, don Eugen je uzeo sveto bolesničko ulje te odlazi s nepoznatim mladićima u tamu. Oni su ga putem ustrijelili s dva hica u glavu. Njegovo tijelo zamotali su s kamenjem i bacili ga u more kako bi more sakrilo njihov zločin. Sutradan su župljani Privlake našli njegovo tijelo kako pliva uz morsku obalu. Don Eugen je imao 31 godinu. Don Eugen je ubijen jedino iz mržnje prema Bogu, Crkvi i svećeništvu“, poručio je koadjutor Zgrablić.
„Sa Šibenikom i šibenskom katedralom povezana je još jedna žrtva zločina, don Srećko Lovretić. Rođen je u Molatu 7. rujna 1911. U državnoj gimnaziji u Šibeniku položio je ispit zrelosti kao sjemeništarac Zadarske nadbiskupije. Za svećenika ga je u šibenskoj katedrali 14. srpnja 1935. zaredio šibenski biskup dr. Jerolim Mileta, apostolski administrator Zadarske nadbiskupije. Don Srećka su partizanski ustanici, predvođeni partizanskom crvenom zastavom, 26. srpnja 1942. izveli iz župnog stana u Luci na Dugom otoku. Nakon mučenja u lučkoj šumici, ukrcali su ga u brod i otplovili prema Kornatima. Utopili su ga u uvali Mule u Kornatima. Don Srećko je imao 31 godinu.
Don Eugen Šutrin, s. Agneza Petroša, don Srećko Lovretić i sv. Nikola Tavelić bili su vjerni heroji istinskog bogoljublja i čovjekoljublja. Molimo da ti ugodnici Božji, kao i Ivo Mašina i don Janez Kranjc kojega su ispekli na Badnjak na ražnju te druge žrtve bogoljublja i čovjekoljublja Zadarske nadbiskupije okrutno ubijene iz mržnje prema katolicima, budu uzor u bezuvjetnoj ljubavi prema Bogu i čovjeku te da budu uzdignuti na čast oltara poput sv. Nikole Tavelića – da se njima možemo utjecati za pomoć i zagovor u svim okolnostima života“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Sveti Nikola Tavelić i drugovi bili su prije svega nošeni žarom navještenja Krista i željom pod svaku cijenu postići spasenje svoje duše. Zato su bili spremni svladati sve protivštine života, prepreke, napasti, ovozemnost, protivljenje Kristu, sve što bi ih od Krista moglo udaljiti“, istaknuo je biskup Tomislav Rogić u homiliji. Hodočasnike je potaknuo na molitvu Taveliću da svojim zagovorom pomogne svladati protivštine života i ostvariti Nebo, stići jedinom pravom životu zauvijek, biti s Bogom i spoznati istinu.
