U župi svetog Križa – Dolac proslavljen je God Križa. Misno slavlje je predvodio don Krešimir Mateša.

God križa ili godišnja proslava krvarenja raspela iz šibenske gradske župe svetog Križa – Dolac, proslavljeni su u petak 27. ožujka svečanim misnim slavljem u crkvi Svetog Križa. Euharistiju je predvodio župnik  župe Dolac don Krešimir Mateša, a koncelebrirao je biskupov tajnik i  ekonom biskupije don Roko Glasnović. Slavlje na kojem nije bilo vjernika prenošeno je uživo preko facebooka profila Šibenske biskupije.

Dolačko propeće ili križ doplutao je rijekom Krkom do takozvanog križeva mula dolačke rive na jednoj gredi, a iz mora su ga izvadili ribari — braća Šestanović, nije nam poznato koje točno godine, ali drži se izmedu 1402. i 1421. godine. Prema predaji braća Šestanović su ponijela križ u svoju kuću i potom se dogodilo čudo ozdravljenja njihove od rođenja gluhonijeme sestre. Taj neobični događaj uzbudio je vjernike grada koji su odlučili križ postaviti u katedralu svetog Jakova. Organizirana je u tri navrata dan, za danom svečana procesija da bi se križ iz Doca prenio do katedrale, ali ni jednom im to nije pošlo za rukom budući da je put vodio uz more i da je svaki puta bilo takvo nevrijeme da se nije moglo proći prema katedrali. Prepoznali su Dolačani da je to znak Božji kako bi čudesno Propeće ostalo u dolačkoj crkvi. Po njem su se dogodila još mnoga druga ozdravljenja opisana u lekcijama o ovom križu, a o kojima svjedoče i darovane zavjetne pločice od srebra koje su izložene na oltaru, kazao je župnik Mateša.

Ovaj križ e u dva navrata krvario – prvo na Veliki četvrtak, 26. ožujka 1483. u popodnevnim satima — što nama vjernicima govori o početku Isusove muke i krvavom znojenju u Getsemaniju u večer Velikog četvrtka, te još obilnijeg prolijevanja njegove predragocjene krvi za nas na Veliki petak, pa se krvarenje s ovog križa od onih godina u okruženju Turske prijetnje (nakon pada Bosne 1463. i upada Turaka u Šibensko zalede) počelo obilježavati na 27. ožujka. Drugo krvarenje križa dogodilo se 2. svibnja 1812. uoči blagdana Našašća sv. Križa, a u vrijeme francuske okupacije. Od tih čudesnih događaja ostao nam je relikvijar zgrušane krvi koja se u ovoj crkvi čuva i jednom godišnje postavlja na čašćenje na ovaj blagdan, kazao je vlč. Mateša.

Naglasio je kako je križem je često opisan čovjekov život na zemlji, ali i veza čovjeka vjernika s Kristom Bogom. Križ se može prevesti i kao patnja, muka i žrtva, koje nitko ne može izbjeći, ali ipak učinak je dvojak, koji ga prihvate na spasenje koji ga izbjegavaju na propast. Onaj koji prihvaća svoj križ života kako nas Isus poziva i ide za njim ima muku i patnju u vremenu, ali kao čudotvorni plod križa ubire radost života za vječnost. Naprotiv koji bježi od križa svojih životnih obaveza i odgovornosti i nameće ga na lađa drugima spašavajući sebe za ovaj prolazni trenutak zemaljskog života, neće izbjeći njegovo opterećenje za vječnost.

Vlč. Mateša osvrnuo se i na pandemiju koronavirusa: „Križ je i ova pandemija koronavirusa koju ne smijemo banalizirati, jer i ona nosi poziv za još dublje i odgovornije življenje naše povezanosti s Bogom i jednako tako brige za naše bližnje.  Proći će i ova pandemija opasna za naše tijelo, zdravlje i zemaljski život, ali i nakon toga će se nastaviti pandemija virusa zla koji je također nevidljiv dok kod zaraženih ne postane vidljiv po simptomima naopakog ponašanja sv. Pavao će reći da su to djela tijela: bludnost, nečistoća, razvratnost, idolopoklonstvo, vračanje, neprijateljstva, svađa, ljubomora, srdžbe, spletkarenja, razdori, strančarenja, zavisti, pijančevanja, pijanke i tome slično“.

„Informatičkim govorom Gospodin Isus nam je u svom Evanđelju i sakramentima Crkve podario antivirusni program ili softver da od svih virusa zla pročistimo hardvere i softvere svoga života, tj. svoja tijela i duše. Ključ ili šifra kojom ćemo pokrenuti spasonosni program čišćenja naših života od virusa zla koji mogu uzrokovati ne tek tjelesnu nego duhovnu i vječnu smrt jest križ Gospodinov kojim uspostavljamo vezu s Bogom i bližnjima na spasonosan način za nas i one ki+ojima nas Bog šalje da bi se po tome u našim životima očitovalo naše duhovno zdravlje po plodovima Duha a to su: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost“, zaključio je homiliju don Krešimir Mateša.

Više o čudotvornom dolačkom raspelu pročitajte u knjižici koja je priložena u nastvaku:

Pogledajte još

Na gradskom groblju Kvanj sahranjen je fra Mirko Klarić. Okupio se velik broj vjernika i svećenika.

U petak, 29. svibnja 2020., u Šibeniku na gradskom groblju Kvanj, ispraćen je na posljednji …

VIDEO: Bogoslovi Ante Vrcić i Šime Pleadin gostovali su u emisiji “Vidljivi tragovi”.

Bogoslovi Šibenske biskupije Ante Vrcić i Šime Pleadin gostovali su u emisiji „Vidljivi tragovi“ koja …

Obavijest o tečaju priprave za sakramnet ženidbe. Održati će se od 1. pa do 5. lipnja u župi Baldekin.

Tečaj priprave za sakrament ženidbe održati će se prema već najavljenom rasporedu. Pet susreta bit …