Predstavljena knjiga »Glagoljica bitna odrednica hrvatskog identiteta« umirovljenog gospićko senjskog biskupa Mile Bogovića.

»Glagoljica bitna odrednica hrvatskog identiteta«, nova je knjiga  umirovljenog gospićko senjskog biskupa  i crkvenog povjesničara mons. dr. Mile Bogovića, koja  je u četvrtak 7.studenog predstavljena u  interpretacijskom centru katedrale svetog Jakova “ Civitas sacra“ u Šibeniku. Knjigu koju je izdala Nakladnička kuća Alfa, uz autora  predstavili su  glavni urednik Alfe Božidar Petrač i  priređivač knjige prof. dr. sc. Ante Bežen.  Na predstavljanju je bio šibenski biskup Tomislav Rogić, gospićko senjski biskup Zdenko Križić i umirovljeni biskup Ante Ivas.

Glagoljica je nastala znatno prije njih i to na hrvatskom tlu te je bitna odrednica baš hrvatskog, a ne šireg slavenskog identiteta. Stvorili su je anonimni bizantski misionari u prostoru naseljenom Hrvatima, kazao je biskup Bogović.

Naglasio je kako ga je uvijek zanimalo kako to da je glagoljica ovdje živjela, a uvezena je izvana. To sam analizirao i došao do zaključka koji je drukčiji od ćirilometodske teorije – jer ne može biti da je izvor negdje vani, gdje nema ni jednoga slova, a ovdje su, rekli bismo, sva slova. U svijetu, izvan hrvatskog prostora nema niti jednog glagoljskog slova uklesanog u kamen.

Biskup Bogović osvrnuo se i na liturgijsku upotrebu glagoljice.  Od biskupskih crkava samo je senjska katedrala imala glagoljsko bogoslužje. U drugim biskupijama zapadne Hrvatske bila je glagoljica dopuštena u župnim crkvama, ali ne u katedrali. Dugo vremena rimska crkva je nevoljko podnosila to bogoslužje, jer ono nije nigdje postojalo osim u Hrvatskoj i svuda se je služila misa na latinskom. Ali u 13. stoljeću Rim je shvatio da bi upravo praksa koja se kod nas ukorijenila mogla koristiti za ujedinjenje cijeloga kršćanskoga svijeta, a kao polazište te strategije izabran je upravo Senj, kazao je  biskup Bogović.