Šibenska biskupija Šibenska biskupija
Šibenski biskup Tomislav Rogić uskoro započinje pastirske pohode župama Šibenske biskupije. Prvi je na redu Vodički dekanat i župa Vodice. Biskup će u Vodicama biti u petak i subotu 15. i 16. veljače. U 2019. godini za pastirski pohod je predviđen u Unešićki dekanat gdje će biskup vizitirati u srpnju. Vodički dekanat cijeli će obići do kraja veljače.
Što je to pastirski pohod donosi, Direktorij za pastoralnu službu biskupa „Apostolorum successores – Nasljednici apostola“ vatikanske Kongregacije za biskupe.
O navi pastirskog pohoda dokument naglašava kako je biskup obvezan svake godine pohoditi biskupiju ili u cijelosti ili djelomično, tako da barem u pet godina pohodi svu biskupiju osobno.
Nadalje dokument pojašnjava kako je pastirski pohod jedan je od načina kako biskup održava osobni kontakt s klerom i ostalim članovima naroda Božjeg. To je prigoda da osnaži one koji su uključeni u evangelizaciju: da ih potakne, ohrabri i utvrdi. Također, to je prigoda da pozove vjernike da ožive kršćanski život i da osnaže svoje navjestiteljsko djelovanje.
Za zajednice ili ustanove koje biskup pohodi, ističe se u dokumentu, to je milosni događaj, usporediv s pohodom velikog Pastira (1 Pt 5,4) i Čuvara naših duša (1 Pt 2,25) – Isusom Kristom.
Dokument „Apostolorum successores“ predviđa i kako bi trebao izgledati tijek pastirskog pohoda župi. Za vrijeme pastoralnog pohoda, biskup treba ispuniti sljedeće, ako vrijeme i mjesne prilike to dopuštaju: slaviti misu i izreći propovijed; susresti župnika i druge svećenike koji djeluju u župi; susresti se s pastoralnim vijećem ili, ako ono ne postoji, s vjernicima koji sudjeluju u djelu apostolata (svećenici, redovnici, članovi ustanova apostolskog života i laici) i sa zajednicama vjernika; susresti se s ekonomskim vijećem; susresti se s djecom i mladima koji primaju katehetsku pouku u župi; pohoditi školu ili drugu katoličku ustanovu ovisnu o župi; pohoditi neke bolesnike u župi, ukoliko je to moguće.
Biskup može odrediti i da na drugačiji način bude prisutan među vjernicima, obdržavajući prilike mjesta i pastoralne mogućnosti: na primjer, s mladim ljudima prigodom kulturnih ili sportskih događanja, u društvu s radnicima i u razgovoru s njima. Tijekom pastirskog pohoda, biskup treba utvrditi djelovanje i održavanje župe, uključujući sveta mjesta i liturgijski pribor, župne knjige i druga dobra. Neki aspekti ove zadaće mogu biti povjereni i njegovim vikarima ili drugim prikladnim svećenicima, prije ili poslije pohoda, tako da se biskup može usredotočiti na osobne susrete tijekom pohoda, kao što i priliči pravom pastiru.
Pastoralni pohod treba organizirati unaprijed, a vjernici trebaju biti dobro pripremljeni kroz posebne nagovore i propovijedi o naravi Crkve, hijerarhijskom zajedništvu, biskupstvu itd. Mogu se izdati i brošure, a mogu se upotrijebiti i druga sredstava javnog komuniciranja. Kako bi se osvjetlila duhovna i apostolska strana, pastoralnom pohodu mogu prethoditi župne misije, koje bi obuhvatile sve župljane, bez obzira na njihov društveni položaj, pa i one koji su otpali od prakticiranja vjere. I biskup se treba za pohod unaprijed dobro informirati o društveno-vjerskoj situaciji u župi. Takvi podatci mogu mu biti korisni, kao i biskupijskim uredima, za stjecanje istinite slike o stanju župne zajednice i za donošenje ispravnih odluka, ističe se u dokumentu “Apostolorum successores”.
Dokument daje smjernice biskupima kako se trebaju ophoditi za vrijeme pohoda. Kao i u svakom svom djelovanju, biskup se treba odlikovati jednostavnošću i ljubaznošću tijekom pohoda župi, dajući primjere pobožnosti, ljubavi i siromaštva – svih vrlina koje, zajedno s razboritošću, trebaju resiti pastira Crkve, naglasšeno je u dokumentu. S Isusom kao uzorom dobrog Pastira, ne smije se vjernicima predstaviti „uzvišenom besjedom i mudrošću“ (1Kor 2,1), nego zaogrnut poniznošću, dobrotom, zanimanjem za osobe, spreman slušati i učiniti se razumljivim. Za vrijeme pohoda, biskup ne smije opteretiti župu ili župljane nepotrebnim troškovima. Ovo ih, ipak, ne priječi da organiziraju prigodni doček kao prirodnu posljedicu njihove kršćanske radosti i kao izraz privrženosti i poštovanja prema pastiru.
Nakon svakog pohoda župi, preporuča se da biskup učini zapisnik o samom pohodu, u kojem će opisati različite župne aktivnosti i ponuditi preporuke za moguće poboljšanje života u župi, s posebnim osvrtom na slavlje sakramenata, pastoralno djelovanje i druge važne pothvate, zaključuje dokument „Apostolorum successores“ govor o pastirskim pohodima.
priredio : Ivo Kronja
