Blagdan sv. Prošpera, suzaštitnika Hvara i Hvarske biskupije, proslavljen je u srijedu 10. svibnja 2023., a središnje slavlje euharistije i procesiju sa svečevim moćima predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić.
Biskup Rogić je u propovijedi objasnio da bi prijevod imena sv. Prošpera bio Srećko – srećković, čovjek radosti. „A sreću traži svaki čovjek. Svetac je ovaj tražio smisao života. Ako se za života i mučio, ako mu je bilo i teško, a mučeničku je smrt za Krista podnio, znamo da je sreću ostvario, vječnu sreću, raj je zadobio. A to je ono najviše što se može postići. To je jedino što vrijedi i ostaje zauvijek. I to svi želimo. O, sveti Prošpero, pomozi nam u tome, savjetuj nas i zagovaraj nas, jer to je najvažnije. Što će nam sve drugo, ako se te sreće ne dohvatimo?“ rekao je.
„Spisi kažu, a tradicija prenosi, bio je učen čovjek, svete vjere naučitelj. Nije se dao smesti u žestokim raspravama s krivim naučiteljima, koji su vjeru iskrivljavali. A bilo je to vrijeme prvih stoljeća kršćanstva i zadobivene slobode, kad je mnoge stvari trebalo razbistriti. Nije Prošpero žalio pera, ni truda, nego piši i piši dok se laži o Bogu i Božjem Sinu ne pobiju, dok istina spasenja ne zasja u potpunosti i vjernom puku utjehu i ohrabrenje ne donese. Sveti zaštitniče, toga nam i danas treba! Istine, utjehe i ohrabrenja. Kolike loše, teške i žalosne vijesti svakoga dana. Kolike laži svakog dana o svemu i na svakoga. Pa, ljudi danas s pravom pitaju komu vjerovati? Gdje se Istina sakrila? Tu je, tu u Kristu Isusu jednako kao i u Prošperovo vrijeme. Ako tražiš Krista i njegovo spasenje, naći češ Istinu, i Put i Život!“ poručio je biskup Rogić.
„O čemu je najviše pisao, braneći nauk sv. Augustina? Kažu: o milosti i slobodnoj volji. Zna li naše vrijeme što je to milost? Svijet u kojemu živimo ne cijeni milost ni milosrđe. Zakon jačega, zakon većega – tko je jači taj kvači! Tko je glasniji dalje se čuje. Ali, ne znači da Istinu zbori. A svi smo tako potrebni milosrđa! Ipak, čovjek i danas dobro zna i osjeti kad je netko prema njemu bio i jest milosrdan, kad mu je bio naklonjen, kad mu je pomogao, utješio ga. Izvukao ga, izbavio iz nevolje. Taj senzor svi imamo u sebi i odmah ga prepoznamo kad imamo nečiju naklonost ili kad je nemamo. A Bog stalno govori da je milostivan, da nam nudi milost, oproštenje, da nam je Sina svoga poslao, žrtvovao i slavno Ga uskrisio. Bog nikada ne uskraćuje svoju naklonost!“, ustvrdio je propovjednik.
„Riječ Božja govori: ‚Budite milosrdni kao što je Otac vaš nebeski!‘ I znate, nađe se, čuje se, kad je neka akcija u velikoj nevolji ( potresi, izbjeglice, bolesnik koji treba pomoć, ljuto siromaštvo neke obitelji) da su se ljudi pokrenuli, da su bili milosrdni, pokazali ono Božje lice u sebi. Sveti Prošpero, daj da se to svaki dan pokaže u obitelji, među susjedima, u narodu i cijelom svijetu, a bez ljute nevolje i potrebe, da to bude ono kako želimo živjeti. Da se ne zatvori svatko u sebe, nego da milost Božja ljude poveže, učini braćom i sestrama jednoga Oca nebeskoga! Tada se neke od posljednjih strahota za koje smo čuli sigurno ne bi dogodile, da smo uspjeli djeci prenijeti takve vrijednosti, takvo prihvaćanje drugoga i istinsko zajedništvo Božje djece“, pojasnio je.
„Svetom Prošperu Hvarani se utječu u molitvama za zdravlje, za ozdravljenje. Iznenadio sam se kako i naši studenti, mladi ljudi, u anketi koju sam pravio prije više godina, na prva tri mjesta svojih zabrinutosti stavljaju brigu za zdravlje. Očito je da naše vrijeme s tolikim bolestima i opasnostima, donosi bojazan za život, za zdravlje već kod mladih ljudi. Čovjek oboli i na tijelu i na duši. Za oboje mu je potrebna snaga odozgor!“, rekao je biskup Rogić.
Nakon osvrta na prvo biblijsko čitanje, ulomak Knjige otkrivenja (Otk 7, 9 – 17) kazao je da o hvarskom suzaštitniku piše da je u raspravama bio žestok, hrabar, neustrašiv. „A drugo čitanje Prve Petrove poslanice (3, 14 – 17) govori baš to: ‚Ne bojte se zastrašivanja! Budite spremni uvijek pružiti odgovor, obrazloženje nade koja je u vama.‘ Pa ako zbog toga treba i trpjeti. Bolje da trpimo čineći dobro – to donosi spasenje, nego čineći zlo – to donosi propast!“, upozorio je.
Govoreći o pročitanom Evanđelju po Ivanu (12, 24 – 26) šibenski biskup je istaknuo daje sv. Prošper shvatio „onu Isusovu poruku: ‚Ako pšenično zrno u zemlji ne umre, ostaje samo, besplodno, besmisleno i na kraju bezvrijedno. Ali, ako se da razdati, klicu pustiti, svega sebe u druge ugraditi, sebi umrijeti a drugima živjeti, sebičnost žrtvovati i druge sretnima činiti, tada donosi obilati rod. Takav čovjek život nije izgubio nego ga je zauvijek dobio.‘“
Na kraju misnog slavlja hvarski župnik Toni Plenković zahvalio je i čestitao svima blagdan, poželjevši da Božji blagoslov i zagovor sv. Prospera prati sve u gradu Hvaru, župi Hvar i Hvarskoj biskupiji.
Poslije mise procesija sa svečevim moćima koje je nosio biskup Rogić prošla je Trgom sv. Stjepana I., pape i mučenika, ispred katedrale.
Uz šibenskog i hvarskog biskupa misu su suslavila jedanaestorica svećenika, među kojima generalni vikar i župnik u Jelsi don Stanko Jerčić, hvarski dekan i župnik don Toni Plenković, viški dekan i župnik don Milan Šarić te predstavnik Bračkog dekanata don Jakša Rubinić.
Pri oltaru su posluživali i u procesiji sudjelovali članovi hvarskih bratovština Svetoga Križa i sv. Nikole.
Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi katedralnog zbora pod ravnanjem maestre Klare Milatić i uz orguljsku pratnju profesora glazbe Tomija Domančića.
U slavlju su sudjelovali brojni Hvarani, među kojima gradonačelnik Hvara Rikardo Novak i predsjednik Gradskoga vijeća Jurica Miličić.
Proslava blagdana počela je u ponedjeljak 8. svibnja u hvarskoj katedrali otkrivanjem orke i večernjom misom koju je predslavio brački dekan i župnik u Pučišćima i Pražnicama don Ivica Huljev.
U utorak 9. svibnja viški dekan i župnik don Milan Šarić predvodio je u kapeli sv. Prošpera liturgiju Prve večernje.
Na sam blagdan, u srijedu 10. svibnja prijepodnevna misa slavljena je u kapeli sv. Prošpera.
izvor: https://ika.hkm.hr/