Biskup Tomislav Rogić predvodio misno slavlje na blagdan sv. Prošpera, suzaštitnika Hvara i Hvarske biskupije.

Blagdan sv. Prošpera, suzaštitnika Hvara i Hvarske biskupije, proslavljen je u srijedu 10. svibnja 2023., a središnje slavlje euharistije i procesiju sa svečevim moćima predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić.

Na početku je sve pozdravio hvarski biskup Ranko Vidović. Čestitavši blagdan sv. Prošpera, izrazio je radost što se biskup Rogić, unatoč zauzetostima, rado odazvao na poziv. „S blagdanom sv. Prošpera svake godine započinjemo turističku sezonu, a sa svetkovinom svetoga Stjepana I., pape i mučenika, zaštitnika Hvara i Hvarske biskupije, završavamo turističku sezonu u našoj biskupiji. To je za našu biskupiju veliki, neizmjerni dar Božji i mogućnost da možemo mirno i spokojno živjeti svoj život. Opasnost je ako se koristimo darom koji nam je Bog dao, a zaboravljamo Darovatelja. Stoga Vas, braćo i sestre, pozivam da sa zahvalnošću i odgovornošću prihvatimo taj Božji dar turizma. Ono ‚odgovorno‘ znači da smo spremni dati odgovor Onome koji nam je dao taj dar; da budemo zahvalni Bogu za taj dar i da On uvijek bude na prvom mjestu. Neka nam On svima udijeli svoj blagoslov u ovoj turističkoj sezoni“, poželio je biskup Vidović.

Biskup Rogić je u propovijedi objasnio da bi prijevod imena sv. Prošpera bio Srećko – srećković, čovjek radosti. „A sreću traži svaki čovjek. Svetac je ovaj tražio smisao života. Ako se za života i mučio, ako mu je bilo i teško, a mučeničku je smrt za Krista podnio, znamo da je sreću ostvario, vječnu sreću, raj je zadobio. A to je ono najviše što se može postići. To je jedino što vrijedi i ostaje zauvijek. I to svi želimo. O, sveti Prošpero, pomozi nam u tome, savjetuj nas i zagovaraj nas, jer to je najvažnije. Što će nam sve drugo, ako se te sreće ne dohvatimo?“ rekao je.

„Spisi kažu, a tradicija prenosi, bio je učen čovjek, svete vjere naučitelj. Nije se dao smesti u žestokim raspravama s krivim naučiteljima, koji su vjeru iskrivljavali. A bilo je to vrijeme prvih stoljeća kršćanstva i zadobivene slobode, kad je mnoge stvari trebalo razbistriti. Nije Prošpero žalio pera, ni truda, nego piši i piši dok se laži o Bogu i Božjem Sinu ne pobiju, dok istina spasenja ne zasja u potpunosti i vjernom puku utjehu i ohrabrenje ne donese. Sveti zaštitniče, toga nam i danas treba! Istine, utjehe i ohrabrenja. Kolike loše, teške i žalosne vijesti svakoga dana. Kolike laži svakog dana o svemu i na svakoga. Pa, ljudi danas s pravom pitaju komu vjerovati? Gdje se Istina sakrila? Tu je, tu u Kristu Isusu jednako kao i u Prošperovo vrijeme. Ako tražiš Krista i njegovo spasenje, naći češ Istinu, i Put i Život!“ poručio je biskup Rogić.

„O čemu je najviše pisao, braneći nauk sv. Augustina? Kažu: o milosti i slobodnoj volji. Zna li naše vrijeme što je to milost? Svijet u kojemu živimo ne cijeni milost ni milosrđe. Zakon jačega, zakon većega – tko je jači taj kvači! Tko je glasniji dalje se čuje. Ali, ne znači da Istinu zbori. A svi smo tako potrebni milosrđa! Ipak, čovjek i danas dobro zna i osjeti kad je netko prema njemu bio i jest milosrdan, kad mu je bio naklonjen, kad mu je pomogao, utješio ga. Izvukao ga, izbavio iz nevolje. Taj senzor svi imamo u sebi i odmah ga prepoznamo kad imamo nečiju naklonost ili kad je nemamo. A Bog stalno govori da je milostivan, da nam nudi milost, oproštenje, da nam je Sina svoga poslao, žrtvovao i slavno Ga uskrisio. Bog nikada ne uskraćuje svoju naklonost!“, ustvrdio je propovjednik.

„Riječ Božja govori: ‚Budite milosrdni kao što je Otac vaš nebeski!‘ I znate, nađe se, čuje se, kad je neka akcija u velikoj nevolji ( potresi, izbjeglice, bolesnik koji treba pomoć, ljuto siromaštvo neke obitelji) da su se ljudi pokrenuli, da su bili milosrdni, pokazali ono Božje lice u sebi. Sveti Prošpero, daj da se to svaki dan pokaže u obitelji, među susjedima, u narodu i cijelom svijetu, a bez ljute nevolje i potrebe, da to bude ono kako želimo živjeti. Da se ne zatvori svatko u sebe, nego da milost Božja ljude poveže, učini braćom i sestrama jednoga Oca nebeskoga! Tada se neke od posljednjih strahota za koje smo čuli sigurno ne bi dogodile, da smo uspjeli djeci prenijeti takve vrijednosti, takvo prihvaćanje drugoga i istinsko zajedništvo Božje djece“, pojasnio je.

„Svetom Prošperu Hvarani se utječu u molitvama za zdravlje, za ozdravljenje. Iznenadio sam se kako i naši studenti, mladi ljudi, u anketi koju sam pravio prije više godina, na prva tri mjesta svojih zabrinutosti stavljaju brigu za zdravlje. Očito je da naše vrijeme s tolikim bolestima i opasnostima, donosi bojazan za život, za zdravlje već kod mladih ljudi. Čovjek oboli i na tijelu i na duši. Za oboje mu je potrebna snaga odozgor!“, rekao je biskup Rogić.

Nakon osvrta na prvo biblijsko čitanje, ulomak Knjige otkrivenja (Otk 7, 9 – 17) kazao je da o hvarskom suzaštitniku piše da je u raspravama bio žestok, hrabar, neustrašiv. „A drugo čitanje Prve Petrove poslanice (3, 14 – 17) govori baš to: ‚Ne bojte se zastrašivanja! Budite spremni uvijek pružiti odgovor, obrazloženje nade koja je u vama.‘ Pa ako zbog toga treba i trpjeti. Bolje da trpimo čineći dobro – to donosi spasenje, nego čineći zlo – to donosi propast!“, upozorio je.

Govoreći o pročitanom Evanđelju po Ivanu (12, 24 – 26) šibenski biskup je istaknuo daje sv. Prošper shvatio „onu Isusovu poruku: ‚Ako pšenično zrno u zemlji ne umre, ostaje samo, besplodno, besmisleno i na kraju bezvrijedno. Ali, ako se da razdati, klicu pustiti, svega sebe u druge ugraditi, sebi umrijeti a drugima živjeti, sebičnost žrtvovati i druge sretnima činiti, tada donosi obilati rod. Takav čovjek život nije izgubio nego ga je zauvijek dobio.‘“

Na kraju misnog slavlja hvarski župnik Toni Plenković zahvalio je i čestitao svima blagdan, poželjevši da Božji blagoslov i zagovor sv. Prospera prati sve u gradu Hvaru, župi Hvar i Hvarskoj biskupiji.

Poslije mise procesija sa svečevim moćima koje je nosio biskup Rogić prošla je Trgom sv. Stjepana I., pape i mučenika, ispred katedrale.

Uz šibenskog i hvarskog biskupa misu su suslavila jedanaestorica svećenika, među kojima generalni vikar i župnik u Jelsi don Stanko Jerčić, hvarski dekan i župnik don Toni Plenković, viški dekan i župnik don Milan Šarić te predstavnik Bračkog dekanata don Jakša Rubinić.

Pri oltaru su posluživali i u procesiji sudjelovali članovi hvarskih bratovština Svetoga Križa i sv. Nikole.

Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi katedralnog zbora pod ravnanjem maestre Klare Milatić i uz orguljsku pratnju profesora glazbe Tomija Domančića.

U slavlju su sudjelovali brojni Hvarani, među kojima gradonačelnik Hvara Rikardo Novak i predsjednik Gradskoga vijeća Jurica Miličić.

Proslava blagdana počela je u ponedjeljak 8. svibnja u hvarskoj katedrali otkrivanjem orke i večernjom misom koju je predslavio brački dekan i župnik u Pučišćima i Pražnicama don Ivica Huljev.

U utorak 9. svibnja viški dekan i župnik don Milan Šarić predvodio je u kapeli sv. Prošpera liturgiju Prve večernje.

Na sam blagdan, u srijedu 10. svibnja prijepodnevna misa slavljena je u kapeli sv. Prošpera.

izvor: https://ika.hkm.hr/

Pogledajte još

Održan duhovni projekt za mlade “Schola orandi” pod temom “Jesam li sudionik ili promatrač na Gozbi ljubavi?”

U prostorijama Katoličke škole u Šibeniku u subotu 25.5.2024. održao se duhovni projekt za mlade …

Održana „Zlatna harfa“ dječjih župnih zborova za Splitsko-makarsku i Šibensku biskupiju

Smotra dječjih župnih zborova „Zlatna harfa“ za Splitsko-makarsku i Šibensku biskupiju održana je u subotu …

Proslavljena Gospa od Karavaja. Okupili su se brojni vjernici. Slavlje je predvodio biskup Rogić.

Svetkovina Gospe od Karavaja svečano je proslavljena u nedjelju 26. svibnja u župi Tisno na …