Posveta oltara NikoleTavelića u Jeruzalemu 1937. godine. Pred hodočašće u Izrael donosimo priče iz prošlosti koje se mogu vezati uz hodočašće.

priredio: Ivo Kronja


Vjernici Šibenske biskupije od 12. do 19. ožujka 2019. godine hodočaste u Svetu Zemlju. Njih preko 400. Tim povodom u narednom u vremenskom periodu objavit ćemo nekoliko prikaza hodočašća koja se mogu povezati sa hodočašćem koje predstoji.

Hodočašća u kršćanstvu imaju dugu tradiciju jer hodočašće je u svojoj biti traženje Boga i susreta s njime. Iako je kršćanstvo klanjanje u duhu pa kršćani nemaju vjersku obvezu hodočašćenja kao npr. muslimani, hodočašća su prisutna u većoj mjeri u zapadnom kršćanstvu. U kršćanstvu čovjek je putnik. Između rođenja i smrti u iščekivanju vječnosti, a ljudski život veliko je hodočašće.

Vjernici Šibenske biskupije ove godine hodočaste časte u Svetu Zemlju – tragovima sugrađanina Nikole Tavelića prigodom pedesete obljetnice njegove kanonizacije. Nikola Tavelić također je bio hodočasnik u Svetu Zemlju. Vrhunac njegovog svetačkog života bilo je svjedočenje vjere u Jeruzalemu. U ovom tekstu donijet ćemo prikaz dva hodočašća koja su povezana sa Nikolom Tavelićem i Svetom Zemljom.

Prvo hrvatsko organizirano hodočašće u Svetu zemlji

slika 1: Prvo hrvatsko organizirano hodočašće u Svetu zemlji

Hrvati su unatoč volji, želji i vjeri tijekom prošlosti ne baš u velikom broju hodočastili u Svetu Zemlju. To je za ondašnje vrijeme bio opravi izazov i pothvat. Inicijativa za prvo organizirano hodočašće u Svetu Zemlju javila se prije Prvog svjetskog rata. Na tome se radilo zapravo od početka stoljeća, od točnije od 1900. godine pa nadalje. Međutim ta zamisao se ostvarila tek 1931. godine. Tada je bilo ostvareno prvo veće hrvatsko hodočašće u Svetu Zemlju (slika1).

slika 2: dr. Josip Andrić

Vodili su ga prvi beogradski nadbiskup (1924.-1936.) franjevac Ivan Rafael Rodić i pripovjedač, pjesnik, glazbenik i jezikoslovac; od 1921. do 1946. glavni urednik katoličke izdavačke kuće »Društvo Sv. Jeronima« dr. Josip Andrić (slika 2). Bilo je to od 27. svibnja do 10. lipnja 1931. godine. Hodočastilo je 36 vjernika. Josip Andrić je to hodočašće vrlo zanosno opisao u knjizi „U Kristovoj domovini” koju je izdalo Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima (Zagreb, 1931, 167 stranica).

Hodočasnici na tom hodočašću i sljedećima koja su uslijedila odmah u narednim godinama; zapazili su da mnogi narodi u svetim mjestima Isusove domovine imaju svoje crkve i oltare pa se probudila želja da i hrvatski narod podigne oltar u gradu Isusove smrti i uskrsnuća. Zamisao se toliko svidjela da je odmah osnovan posebni odbor u koji su, uz vođu puta, nadbiskupa Rodića, ušli dr. Josip Andrić, urednik Društva svetog Jeronima iz Zagreba i don Bartul Ganza, župnik iz Dicma u Dalmaciji.

slika 3: Češka crkva svetog Ćirila i Metoda

Po povratku u domovinu, za zamisao se založio svom dušom dr. Josip Andrić. Sporazumio se s Palestinskim društvom iz Brna da hrvatski oltar u Jeruzalemu bude podignut u češkoj crkvi Svetog Ćirila i Metoda (slika 3). Sad je nastalo pitanje: Kome ga posvetiti? Dr. Andrić sjetio se hrvatskog mučenika u Svetoj zemlji, Nikole Tavelića. Odlučili su da se upravo njemu posveti prvi hrvatski oltar u Jeruzalemu. Po povratku u domovinu uslijedilo je promoviranje ideje podizanja oltara, a dr. Andrić je u više navrata posjetio i Šibenik (slika 4). Angažirao je don Krstu Stošića da napiše životopis Nikole Tavelića, što je Stošić zdušno prihvatio i napisao.

slika 4: list Novo Doba 12.06.1936. – izvor: http://dalmatica.svkst.hr

 

Oltar svetog Nikole Tavelića u Jeruzalemu

Jeruzalemski oltar blaženog Nikole Tavelića umjetničko je djelo hrvatskoga kipara Ive Kerdića. Oltar koji je izgrađen 1935. godine prvo je djelo koje predstavlja hrvatsko umjetničko stvaralaštvo u Svetoj Zemlji. U Hrvatskoj je predstavljen u Zagrebu 14. travnja 1936. godine na izložbi o Svetoj Zemlji koja je bila postavljena u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Oltar Nikole Tavelića Zagreb je napustio 25. listopada 1936. godine(slika 5).

slika 5: Oltar sv. Nikole Tavelića u Jeruzelemu

Tadašnji zagrebački nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac imao je blagoslov oltarnih predmeta te je održao vrlo značajnu propovijed o značenju postavljanja oltara u Svetoj Zemlji. Postavljanje oltara u Izraelu imalo je velik odjek u Hrvatskoj javnosti. Opće nacionalno značenje toga, što hrvatski narod postavlja ovaj prvi svoj oltar u Kristovoj domovini, naglasio je i dr. Vlatko Maček. Na spomenutoj zagrebačkoj izložbi u knjizi dojmova zapisao je molitvu »Kriste Bože! Neka hrvatskom narodu dođe Kraljevstvo Tvoje!« „Ta molitva, odraz duše hrvatskog naroda, ponavljat će se pred tim hrvatskim oltarom u Jeruzalemu i u srcu sviju Hrvata, da se ostvari ono, što ona izriče“, pisale su 1936. godine novine (slika6).

slika 6: Jadranski dnevnik 30.10.1936; izvor: http://dalmatica.svkst.hr

Posveta oltara i drugo veće hrvatsko hodočašće u Svetu Zemlju.

Drugo veće hrvatsko hodočašće bilo je od 9. srpnja do 4. kolovoza 1937. godine. To hodočašće organizirao je Hrvatski odbor za Svetu Zemlju. Organizacija hodočašća bila je u brizi dr. Josipa Andrića. Hodočašće je vodio zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac. Hodočašće je bilo organizirano prilikom posvete oltara bl. Nikole Tavelića u Jeruzalemu. Bilo je 53 hodočasnika: 37 Hrvata, 3 Slovenca, 13 Čeha i nekoliko Gradiščanskih Hrvata. Iz Šibenika na hodočašću bio je prepozit stolnog kaptola mons. Rudolf Pian. (slika 7) Pravac hodočašćenja ove hodočasničke skupine bio je Split (ukrcali su se na brod), Atena, Cipar, Haifa. Tu su se iskrcali i autobusima pošli u razgledanje Svete Zemlje.

slika 7: list Novo Doba 09.07.1937. – izvor: http://dalmatica.svkst.hr

 

„Kad su hodočasnici ušli u Jeruzalem, nadbiskup Alojzije Stepinac najvažnijim je smatrao da odmah pođu u baziliku Svetog Groba. Slijedećega jutra je nadbiskup prikazao sv. misu na kamenoj ploči u kapelici Spasiteljeva groba. Za desetodnevnog boravka u Jeruzalemu nadbiskup je još nekoliko puta prinio euharistijsku žrtvu ili u kapelici Sv. groba ili na samoj Kalvariji, gdje je Isus bio raspet. Obilazeći sveta mjesta u okolici Jeruzalema, nadbiskup je neprestano bio u neopisivom zanosu. Taj je zanos dosegao svoj vrhunac u petak 23. srpnja, kad je s hodočasnicima u 3 sata poslije podne obavljajući pobožnosti križnog puta išao istim putem kojim je Isus nosio svoj križ na Kalvariju. I nadbiskup je tom zgodom uzeo veliki drveni križ i nosio ga na svojim ramenima na Kalvariju. Bio je to simbol cijeloga njegova života.”, zapisano je u izvještaju sa hodočašća.

Oltar blaženog Nikole Tavelića posvećen je u nedjelju 25. srpnja 1937. godine. U trenutcima kada je nadbiskup Stepinac u Jeruzalemu obavljao posvetu oltara u svim crkvama, gdje žive Hrvati katolici, propovijedalo se o tom njegovu činu i upravljanje su molitve hrvatskom jeruzalemskom mučeniku. Za vrijeme te mise dogodilo se u Slavonskoj Požegi neobično ozdravljenje djevojčice Fanike Engelmann, pa je taj vrlo značajni događaj smatran posebnom milošću neba, koja je došla u vezi s boravkom nadbiskupa Stepinca u Jeruzalemu i zagovora svetog Nikole Tavelića. Hodočasnici su se vratili u Zagreb 4. kolovoza, gdje ih je svečano dočekao katolički grad Zagreb. U procesiji od glavnoga kolodvora do katedrale uza zvonjavu sviju zagrebačkih zvona, pred nadbiskupom Stepincem nošen je križ, koji je on nosio na ramenu moleći pobožnost križnog puta u Jeruzelemu.

 

fotografije sa hodočašća bl. Stepinca u Svetu Zemlju preuzete su sa web stranice Zagrebačke nadbiskupije

 

Pogledajte još

U Prvić Luci proslavljena Gospa od Anđela. Mons. dr. Nikola Škalabrin proslavio pedeset godina svećeništva.

U petak, 02. kolovoza župljani župe Prvić Luke i njihovi gosti i turisti proslavili su …

Brojni vjernici na Visovcu proslavili Gospu od Anđela. Misno slavlje predvodio je biskup Tomislav Rogić.

Ova današnja franjevačka svetkovina, Gospa od anđela, u samostanu Gospe od Milosti na otočiću Visovcu, …

Imenovanja i razrješenja u Šibenskoj biskupiji

U Šibenskoj biskupiji došlo je do sljedećih imenovanja i razrješenja: Alviž don Grgur, ovogodišnji mladomisnik …