Hodočašće vjernika Šibenske biskupije u Svetu Zemlju 3. dio: (Nazaret i Bazilika Navještenja)

Nazaret

Hodočašća u Svetu zemlju imaju različite polazne točke. Neki započnu, u središtu, u Jeruzalemu. Mi smo krenuli kronološkim slijedom. Hodočašće smo započeli na mjestu gdje je Riječ tijelom postala, u Nazaretu. Prva tri dana provest ćemo u Galileji, a posljednja četiri u Judeji.

Današnji Nazaret nema mnogo sličnosti s onim biblijskim. U njemu se nalazi mnoštvo, za kršćane, posebnih mjesta. Ime Nazaret povezuje se sa hebrejskom riječi „nester“ što bi značilo: klijanje, klica. Nazaret se dovodi tako u vezu sa biblijskim tekstom proroka Izaije: „Isklijat će mladica iz panja Jišajeva,. izdanak će izbit’ iz njegova korijena“.

Nazaret je u prošlosti bio židovski, kršćanski i muslimanski. Danas u Nazaretu živi sedamdeset tisuća stanovnika. Većinu čine Arapi, a kršćana je trećina od ukupnog broja stanovnika. Židovi su istočno do Nazareta podigli 1957. godine novo naselje i nazvali ga Gornji Nazaret. U njemu živi četrdeset tisuća stanovnika i to pretežno Židova doseljenika iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Mi smo se u Nazaretu ugodno osjećali. Domaći ljudi su orijentirani na turizam, te su jako ljubazni i pristupačni. Zanimljivo je to što kršćani jako ističu da su kršćani. U razgovoru rado su nam posvjedočili da im je Evanđelje snaga za svakodnevni život i djelovanje. Primjetno je kako kršćanski automobili imaju na sebi nekakav sitni zanak koji ukazuje da je vlasnik Kristov učenik.

U Nazaretu kao i u ostatku Arapskog svijeta kod kupnje prisutno je cjenkanje. Primjerice cjenkati se možete i u trgovinama mješovitom robom. Bocu vina sa početnih dvanaest doloara dobili smo za sedam. U Nazaretu je, kažu najbolji šipak u Izraelu. Govore da se sastoji od 614 zrnaca, Židovi tvrde da to odgovara broju starozavjetnih propisa Zakona. U svakom slučaju što god da je, sok od cijeđenog šipka nudi se doslovno svugdje, i odličan je. Cijena, i ne baš pristupačna. Jedna čaša tri četiri dolara. Svejedno za vrijeme boravka u Izraelu u više navrata osvježili smo se sa tim punim vitaminom c, napitkom.

U Isusovo vrijeme Nazaret je bio selo. Ne spominje se nigdje u rimskim povijesnim spisima u vremenu prije Krista. Pema arheolozima, nije mogao imati više od 1.500 stanovnika, uglavnom Židova. Prvi spomen o Pećini u Nazaretu kao Marijinoj kući donosi hodočasnica Egerija u svome Dnevniku iz godine 384. godine u kojem je navela da su joj u Nazaretu pokazali veliku i krasnu pećinu i rekli joj da je to Marijina kuća.

Danas u Nazaretu od kršćana prisutni su rimokatolici, pravoslavci, grkokatolici, maroniti, anglikanci, armenci, baptisti te brojne protestantske zajednice. Kako smo doznali u Nazaretu pripadnici različitih kršćanskih crkava drže se zajedno i ne prave međusobne razlike. Primjerice, jedino u Nazaretu Katolička crkva upotrebljava Julijanski kalendar s ciljem kako bi se smanjila razlika među kršćanima. Kršćanskim roditeljima kod udaje ili ženidbe djece bitno je da odabranik ili odabranica budu kršćanin ili kršćanka. Jedinstvo ostvareno u praksi. Nazaretski primjer života kršćanskih zajednica dobar je primjer za kršćane diljem svijeta. Međutim što zbog iseljavanja, što zbog malog broja djece, kršćani nestaju pomalo nestaju iz Izraela.

Bazilika Navještenja

Bazilika Navještenja izgrađena je na mjestu gdje se prema katoličkoj predaji dogodilo navještenje anđela Gabrijela Mariji. Gradnja bazilike trajala je od 1960. do 1969. godine. Današnja Bazilika Navještenja peta je crkva kroz povijest izgrađena na tom mjestu. Baziliku je projektirao talijanski arhitekt Giovanni Muzio. Najveća je to kršćanska crkva na Bliskom Istoku i smatra se jednom od najljepših sakralnih građevina u Izraelu. Nas je ostavila bez daha. Iako je građena prije pedsetak godina, arhitektonski je toliko dobro riješena da svaki njezin dio odiše svetim.

Bazilika je izgrađena od betona, a izvana je obložena domaćim nazaretskim kamenom. Kupola bazilike visine pedeset i sedam metara dominira nad cijelim Nazaretom i postala je raspoznatljiv simbol Nazareta. Unutrašnjost kupole oblika je obrnutog cvijeta ljiljana koji simbolizira Marijino djevičasntvo. Kupola je projektirana tako da kroz njezin otvor na vrhu snop svijetla pada na Marijinu kućicu u donjoj crkvi. Oduševljeni smo arhitekturom, a još i više spoznajom da se nalazimo na mjestu gdje se Bog objavio Blaženoj Djevici Mariji.

Bazilika se sastoji od dvije crkve. Donje u kojoj se nalazi Marijina kuća i gornje koja je župna crkva župe Nazaret. Ulaz u donju crkvu krase velika brončana vrata na kojima se nalaze reljefi s prizorima navještenja i Isusova života. Na južnoj strani crkve nalaze se sporedna vrata za ulaz u baziliku ili Marijina vrata. Na njima je prikazan Marijin život u 12 prizora. Cijeli donji dio crkve je jednostavno uređen i u njemu se nalazi špilja Navještenja – mjesto je gdje se Isus utjelovio. Na tom mjestu je rasla i sazrijevala njegova majka Marija. U pećini nalazi se oltar koji je sačuvan iz crkve iz 1730. godine.

Gornja crkva je velebna. U crkvi se na zidovima nalaze umjetnička djela koja prikazuju Mariju iz velikih marijanskih svetišta. Na lijevoj strani su umjetničke slike Marije iz Kanade, Meksika, Japana, Libanona, Venezuele, Argentine, Australije i Engleske, a na desnoj Italije, Španjolske, Poljske, SAD-a, Brazila, Mađarske i Kameruna. Zanimljiv je japanski prikaz Marije u mozaiku: Marija je prikazana kao žena iz Japana, a jedan dio Marijina ogrtača napravljen je od pravih bisera. Apsidu gdje se nalazi i glavni oltar krasi veličanstveni mozaik od oko 15o m2 koji predstavlja rađanje Crkve kao jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve. Oba dijela crkve povezana su optički velikim osmerokutnim otvorom iznad kojeg se nalazi golema kupola.

Središnji događaj našeg boravka u Nazaretu bilo je misno slavlje u Bazilici Navještenja koje je predvodio biskup Tomislav Rogić. Slavljena je misa od svetkovine Blagovijesti. Preko slavlja je propovijedao župnik i gvardijan u Kninu fra Marko Duran. – Marija i danas ostaje zagovornica u našem pomirenju s Bogom. Prisutna je kao majka koja bdije nad bolesnom djecom. Marija je uzor služenja svakom vjerniku, poručio je fra Marko Duran.

Nakon misnog slavlja okrijepljeni euharistijom i ispunjeni duhom Marijine poslušnosti i predanja Gospodinu, izlazimo u predvorje bazilike. U trijemu na zidovima nalaze se slike Blažene Djevice Marije. Izrađene su u raznim tehnikama, a dar su pojedinih naroda. Među njima nalaze se čak tri slike prikaza Marije u hrvatskom narodu. Prva među njima je mozaik Crne Gospe Bistričke, umjetničko djelo akademskog slikara Josipa Resteka, ispod koje piše: Majko Božja, moli za hrvatski narod. Sliku je posvetio 3. travnja 1978. kardinal Franjo Kuharić. Tu je također i mozaik Gospe Kondžilske, akademske umjetnice Blaženke Salavarde, koji je posvetio kardinal Vinko Puljić 7. ožujka 2012, te mozaik Gospe Trsatske na drugoj strani Crkve, postavljen 2014. god.

nastavlja se……

tekst i fotografija:  Ivo Kronja