Domovinsko hodočašće vjernika Šibenske biskupije u Nin, Krašić, Mariju Bistricu i Karlovac.

Oko četiristo vjernika iz svih dijelova Šibenske biskupije predvođeni biskupom Tomislavom Rogićem  hodočastilo je u petak i subotu 21. i 22 . travnja u Nin, Karšić, Mariju Bistricu i Karlovac.

Prva postaja hodočašća bio je Hrvatski kraljevski grad Nin, mjesto  koje je u prošlosti bilo prvo političko, vjersko i kulturno središte srednjovjekovne Hrvatske, stalna ili povremena prijestolnica hrvatskih narodnih vladara: knezova Višeslava, Trpimira i Branimira, kraljeva Tomislava, Petra Krešimira IV., Zvonimira, knezova Šubića Bribirskih i dr. Nin je bio biskupija od 9. – 19. st. Ninski biskupi značajni su za hrvatsku crkvu, među kojima se najviše ističe Grgur Ninski, borac za očuvanje hrvatskog narodnog pisma glagoljice.

Na tom povijesnom mjestu odmah po dolasku hodočasnici su bili oduševljeni toplinom i gostoljubivošću ninskog župnika don Jerka Vulete i  župljana koji su priredili okrepu za hodočasnike. U župnoj crkvi sv. Anselma direktorica Turističke zajednice grada Nina Marija Dejanović. hodočasnike je upoznala sa povijesnom, kulturnom i vjerskom baštinom Nina.

U prigodnom nagovoru kazao biskup Tomislav Rogić ukazao je na tri  cilja  Domovinskog Hodočašća Šibenske biskupije u godini zahvalnosti za 725 godina Šibenske biskupije. Prvi je  upoznati povijest – svoje korijene, drugi je  zahvaliti Bogu za sve primljene darove, milosti, tolike prevladane nevolje, tolike ostvarene planove, za opstojnost u vjeri kroz sva ta stoljeća i treći cilj je  graditi zajedništvo vjere današnjih generacija naše Šibenske biskupije. „Neka ova Godina zahvalnosti svakoga potakne na rast u vjeri i zahvalnosti, na prepoznavanje darova Božjih u našim životima, u povijesti našega Hrvatskog naroda, u našoj Šibenskoj biskupiji“, kazao je biskup Rogić.

Ukazao je kako  je doseljavanjem Hrvata na ove prostore krajem 6. st i početkom 7. st Nin postao njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte.  „Tu na našim povijesnim korijenima koji sežu u 9 stoljeće obnovit ćemo naša krsna obećanja. Nećemo samo ići u daleku prošlost, nego ćemo danas zahvaliti našim obiteljima, djedovima i bakama, našim roditeljima: očevima i majkama koji su nam prenesli vjeru, sačuvali svetu baštinu i doveli nas do milosti posvetne u krštenju. Po njihovoj vjeri upoznali smo Isusa Krista Spasitelja svijeta, Spasitelja čovjeka. Njemu danas obnavljamo svoje krsne zavjete i opredjeljenja i molimo da dar svete vjere prenesemo generacijama koje dolaze“, kazao je biskup koji je potom predvodio obnovu krsnih obećanja svih hodočasnika.

Boravak hodočasnika u Ninu završio je obilaskom povijesne crkve svetog Križa poznataoj i kao „najmanja katedrala na svijetu”. Ona je  najpoznatiji ninski građevni spomenik i datira iz 9. stoljeća.

 

Sljedeća postaja hodočašća bio je Krašić, mjesto gdje je bl. Alojzije Stepinac rođen i gdje je proveo posljednje godine života. Tu je hodočasnike srdačno dočekao župnik vlč. Ivan Vučak koji je izrazio svima dobrodošlicu.  Potom je uslijedilo misno slavlje koje je predvodio biskup Tomislav Rogić, a homiliju je imao generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije mons. Juraj Batelja. Šibenske hodočasnike, a i biskupa Rogića iznenadili su umirovljeni biskupi Josip Mrzljak,  Juraj Jezerinac i Nikola Kekić koji su koncelebrirali na misnom slavlju.

Nadahnutu homiliju održao je mons. Batelja koji je kroz doticaje bl. Alojzija Stepinca sa Šibenskom biskupijom vjernicima poručio da potaknuti blaženikovim  primjerom budu prožeti jakošću i da izgrađuju Šibensku biskupiju. Mons. Batelja zahvalilo je svim  šibenskim vjernicima za molitvenu, materijalnu i moralnu potporu u postupku za proglašenja svetim  Alojzija Stepinca. Posebno je istaknuo nedavno preminulu vjernicu iz Šibenske župe Šubićevac Jagodu Crnčević koja je za života bila velika štovateljica bl. Stepinca i  za nju je na dan hodočašća prikazao misu u Krašiću. Spomenuo je i umirovljenog šibenskog biskupa Antu Ivasa koji je u trajno poticao vjernike na štovanje bl. Stepinca i u više navrata svjedočio o njegovoj svetosti.

Mons. Batelja istaknuo je kako je izvor kršćaninove snage je i čašćenje svetaca, te sudjelovanje u raznovrsnim obredima kroz crkvenu godinu. U zajedništvu s bl. Alojzijem gledamo i duhovno cvijeće procvalo kroz više od sedam stoljeća na stablu Šibenske biskupije: sv. Nikolu Tavelića, slugu Božjega Antu Antića, službenicu Božju Klaru Žižić. Blaženi Alojzije je za kanonizaciju sv. Nikole Tavelića uputio Svetoj Stolici brojne molbe, a Božjem narodu brojne okružnice. Imao je vruću želju da „bl. Nikola Tavelić izmoli od Isusa Spasitelja milost, da vjernost Crkvi Katoličkoj ojača u svim srcima hrvatskog naroda; vjernost, za koju smo spremni i život dati po primjeru našeg jeruzalemskog mučenika“, citirao je mons. Barelja kardinala Stepinca.

Kao sužanj u Krašiću blaženi je Alojzije pisao je  vašem biskupu Ćirilu Baniću, također pro­ gonjenom radi Krista, prigodom 400. obljetnice posvete vaše katedrale sv. Jakova. „Katedrale će, preuzvišeni, u to čvrsto vjerujem, opet progovoriti , makar na nešto drugi način . Katedrale će opet dozvati svijetu u pamet, da ne živi čovjek samo o hljebu, nego o svakoj riječi, koja izlazi iz ustiju Božjih. Ja čvrsto vjerujem u pobjedu Kristovu, a ta vjera krijepila i Vas, kao do sada!“, citirao je bl. Stepinca mons. Batelja koji je šibenskim hodočasnicima poručio da i dalje vjeruju u Kristovu pobjedu i ostanu vjerni svojoj Crkvi.

Posjet Krašiću završio je razgledavanjem spomen doma odnosno župne kuće u kojoj je bl. Alojzije Stepinac prove godine zatočeništva u Krašiću. U spomen domu se nalazi zbirka predmeta i svih osobnih stvari koje je koristio Čitavi prostor zrači toplinom, svjedoči uspomenom i prenosi duboku vjeru i poruku iz mučeničkih Stepinčevih dana, kako su hodočasnici kazali mjesto gdje se upija svetost. Prostor je stalno otvoren za javnost i rado posjećen od svih štovatelja blaženog Alojzija Stepinca.

 

Drugi dan hodočašća započeo je u Mariji Bistici. Hodočasnici su odmah po dolasku obišli crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u kojoj se nalazi i  štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju jedna od  najvećih svetinja našega hrvatskog naroda. Tu su hodočasnici Gospu pozdravili pjesmom, a nakon toga uputili su se prema poznatom Bistričkoj kalvariji gdje je bila upriličena pobožnost Križnog puta. Hodočasnike je pozdravio rektor Hrvatskog nacionalnog Svetišta Majke Božje Bistričke vlč. Domagoj Matošević. Svima je zaželio  dobrodošlicu i obilje duhovnih plodova. Kako su istaknuli hodočasnici križni put bio im je  poseban duhovni doživljaj. Sklad prirode, skulptura križnog puta, ambijenta svetišta i molitve na najbolji mogući način uveo ih je u misteriji Kristove muke.

Nakon pobožnosti križnog puta uslijedila je Gospina krunica, a bila je i prigoda za sakrament Ispovijedi. Boravak u Mariji Bistrici zaključen je misnim slavljem koje je predvodio biskup Rogić.

U homiliji je kazao kako stoljećima okuplja Marija Bistrica vjernike koji traže nebeske milosti za svoje životne pute, u nedaćama života vape pomoć, uzdižu zahvale Bogu po Majci Isusovoj – pomoćnici kršćana. Natopljeno je ovo mjesto molitvama. Svjedoči i danas snagu vjere i molitve u kršćanskom životu. Obasjano je majčinskom ljubavlju Blažene Djevice Marije. I mi smo danas svjedoci ustrajne molitve i pouzdanja u Boga koje traje stoljećima na ovome mjestu po Marijinu zagovoru. Generacije prenose s koljena na koljeno svjedočanstvo vjere. Djedi i baka, otac i majka poučavaju svoju djecu kako se moli Gospi, hodočasti, čini žrtva u znak zahvalnosti za primljena dobročinstva, ispunja zavjet učinjen možda u ljutoj nevolji života, a sa izbavljenjem vraća se radost i novi polet. Svaki dan može biti Gospin dan, ako joj ga posvetimo, ako joj se molimo, poručio je biskup u homiliji hodočasnicima.

Božja Riječ nam svjedoči da Marija od samog početka uzima ulogu zagovornice. Ona to ne prestaje to činiti ni danas. I danas jednakom snagom odzvanja poruka iz evanđelja o svadbi u Kani: što god vam rekne moj sin, učinite!, kazao je biskup istaknuvši kako bi to trebalo pretočiti u naš život, u našu molitvu, u naše odluke, u ono što ćemo ponijeti s ovog našeg biskupijskog zahvalnog hodočašća: kakvi ćemo otići s ovoga mjesta i što ćemo u buduće činiti, na što više paziti?

Hodočasnicima je poručio da današnji svijet, naša Domovina i naš narod, naše obitelji, očevi, majke i djeca trebaju Boga, trebaju nebeske milosti, snagu Duha Božjega za ustrajnost u dobru, poštenju, skromnosti, obiteljskoj ljubavi i poveznosti, prihvaćanju novog života, radosnog podizanja, odgajanja djece. Svi trebamo povratak Božjim zapovijedima, da prepoznamo što je pred Bogom dobro, a što nas od Boga udaljava. Ako nas od Boga udaljava, onda nam sigurno ne nosi sreću, ni mir, niti trajnu radost života ma kako nam zamamno bilo ili kakvim god se napretkom, slobodom ili dostignućem – prikazivalo. Vratimo se Bogu, odbacimo zavodljivosti ovoga svijeta – jer njih je danas više nego ikada, ponude pršte na sve strane kako za čas možemo ostvariti sreću. Stare laži u novim pakiranjima, kao ono na početku pod stablom spoznaje dobra i zla. Molimo dragu našu Majku Božju Bistričku da nam otvori oči, da prepoznamo što je dobro a što zlo u Božjim očima. Da nam upravo to postane životno pravilo: Činit ću ono što je Bogu milo, Njemu se po Marijinu zagovoru uvijek vraćati, dobro tražiti i oko sebe graditi – u svojoj obitelji, na svom radnom mjestu, u svome kvartu, ulici, u svome narodu., kazao je biskup Rogić

Upozorio je da danas obitelj kao da gubi kompas, blijede one vrijednosti koje su nas do sada održale: ustrajna molitva u obitelji, po sakramentima življena vjera u obitelji, požrtvovnost i sebedarje, odbacivanje sebičnosti i spremnost na žrtvu za svoje ljubljene. Toliko nam, Gospe naša, treba da osjetimo Božju ljubav koja se pretače i preslikava u obitelji: po ljubavi i vjernosti supružnika, muža i žene, roditeljska ljubav za djecu i otvorenost darivanju života. Ljubav i zahvalnost djece prema roditeljima jer za njih žive i žrtvuju se. Zar smo to počeli zaboravljati? Sva dostignuća modernog doba, sve nove tehnologije ovoga svijeta – ne mogu zamijeniti onu toplinu gnijezda, ognjišta, majčinog i očevog pogleda i zagrljaja, onog vremena provedenog u zajedništvu, ljubavi i sigurnosti što ih daruje obitelj. Gospe naša, pomozi nam naći vremena jedni za druge, pomozi nam jasnije vidjeti kamo idemo – da Nebo bude i naš životni cilj. Pomozi nam, Gospe i zagovornice naša da susretnemo Krista, vjeru svoju učvrstimo i po prisutnosti Božje ljubavi u našim životima oživimo i živimo u trajnom prijateljstvu s Bogom. Da nam upravo to postane životno pravilo: Činit ću ono što je Bogu milo, Njemu se po Marijinu zagovoru uvijek vraćati, dobro tražiti i oko sebe graditi – u svojoj obitelji, na svom radnom mjestu, u svome kvartu, ulici, u svome narodu. Tada će Božja pobjeda dobrote i ljubavi postati i našom pobjedom po snazi vjere u kojoj se Bogu predajemo i u Boga vjerujemo! Da i mi budemo suncem obasjani – milošću ispunjeni, kao Marija, kazo je biskup Rogić.

Homiliju je zaključio molbom Majci Božjoj Bistričkoj: „ Moli da se i u našim obiteljima dogodi čudo iz Kane, da se voda života pretvori u radost života, radost služenja, rasta u vjeri i ustrajnoj molitvi. Pa da se svi jednom okupimo u vječnoj radosti neba, u vječnoj pobjedi Uskrsnuća tvoga Sina, našeg jedinog Spasitelja. Amen.“.

Nakon misnog slavlja vjernici su se zadržali u bistričkom svetištu u osobnoj molitvi i pobožnosti.

 

Hodočašće vjernika Šibenske biskupije zaključeno je posjetu Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Hodočasnike je dočekao rektor svetišta mons. Antun Sente, ml. Dobar dio hodočasnika je već bio u svetištu svetog Josipa, ali naglašavaju kako je uvijek radost ponovno doći svetom Josipu i susresti se sa vlč. Senteom koji uvijek sa radošću i otvorenošću dočekuje svakog hodočasnika.

Šibenski hodočasnici su svjedočili  kako se trajno mole svetom Josipu jer je moćan zagovornik svakog iskrenog molitelja. To je potvrdio i vlč. Sente koji je nakon što je u prigodnom obraćanju iznio pojedinosti vezane uz svetište; donio i svjedočanstva brojnih uslišanja koja su se dogodila zagovorom svetog Josipa. Iznio je svjedočanstva o ozdravljenjima, a posebno je ukazao na zagovor svetog Josipa kod parova koji ne mogu imati djecu. Hodočasnike je pozvao na trajno utjecanje svetom Josipu. Posjet svetištu u Karlovcu zaključen je molitvom krunice sv. Josipa.

 

 

 

Pogledajte još

Biskup Rogić slavio misu na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama u Rijeci

  Šibenski biskup Tomislav Rogić u crkvi sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama predvodio js 24. …

Proslava „Ljetnoga“ sv. Nikole Tavelića u Svetištu u Šibeniku

Dana 21. lipnja 2024. godine u Hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića proslavljena je 54. …

Misa zahvalnica u Katoličkoj osnovnoj školi.

Prigodom kraja školske godine biskup Tomislav Rogić u četvrtak  20. lipnja u katoličkoj osnovnoj školi …