Sveti Fabijan i Sebastijan mučenici iz prvih kršćanski vremena imaju oltar u katedrali sv. Jakova

Oltar sv. Fabijana i sv. Sebastijana u katedrali svetog Jakova
Oltar sv. Fabijana i sv. Sebastijana u katedrali svetog Jakova

Crkva nam 20. siječnja u kalendar  stavlja dvojicu svetaca: svetog Fabijana, papu i mučenika i svetog Sebastijana mučenika. Ova dva svetca štovana su i u Šibeniku. Tome svjedoči oltar posvečen njima u čast u katedrali svetog Jakova. Posebno je zanimljiva oltarna slika koja je djelo  Filippa Zanibertija, slikara koji je zanat učio kod čuvenog umjetnika Tiziana utemeljitelja venecijanske renesanse u 16. stoljeću.

Zbog junački podnesenog mučeništva štovanje svetoga Fabijana i Sebastijana bilo je vrlo popularno u prvim stoljećima kršćanstva. Stoga su njihova imena ušla u litanije Svih Svetih, a u srednjem vijeku Sebastijana su zazivali osobito kao zaštitnika protiv kuge.

Kao i inače o mučenicima prvih stoljeća i o papi Fabijanu imamo malo podataka. Papa je postao 236. godine i veliku je ljubav pokazivao prema siromasima a naročito je vodio računa da imena onih koji su krvlju zasvjedočili ime Kristovo ostanu zapisana i zapamćena. Za vrijeme Decijeva progonstva papa Fabijan je poginuo mučeničkom smrću i pokopan u Kalistovim katakombama.

Sv. Sebastijan vjerojatno je već od djetinjstva bio kršćanin. Posvetio se vojničkom staležu i u kratkom vremenu postao zapovjednik carske tjelesne straže. Bila je to straža cara Dioklecijana koji prvih godina vladanja nije progonio kršćane. Godine 298. Dioklecijan izdaje edikt po kojem kršćani postaju diskriminirani. Godine 303. nastaju najveći i najkrvaviji progoni protiv kršćana. Sebastijan, koji je ipak uspio ostati na carskom dvoru, bude tužen i kako se nije htio odreći vjere osude ga na smrt. Privezan je za stablo a vojnici su ga gađali strelicama. Misleći da je mrtav, pristupi mu kršćanka imenom Irena kako bi ga pokopala, međutim, on je bio živ. Odnese ga kući i tu ga njeguje dok nije ozdravio. Sebastijan nije htio završiti kao bjegunac od mučeništva pa je opet pošao u carsku palaču ususret samom caru. Car se strašno prestrašio misleći da pred sobom vidi duha. Došavši k sebi i uvjerivši se da pred sobom ima živa čovjeka dao ga je umlatiti i baciti u jedan kanal. Odande su ga kršćani izvukli i pobožno sahranili u katakombama. Kasnije mu je u Rimu podignuta veličanstvena bazilika.

Pogledajte još

Tema prvog ovogodišnjeg dvobroja “Matice”, mjesečne revije Hrvatske matice iseljenika je „Faust Vrančić – Junak našeg doba“.

Faust Vrančić, svećenik, diplomat, izumitelj, polihistor, rođen je 1551. godine u Šibeniku a bio je …

“Svećenik – darovan od Boga”. Nastavak razmišljanja fra Ivana Penave o svećeništvu.

Na protekloj svećeničkoj rekolekciji održanoj 13.2.2019. u zgradi Šibenske biskupije gostovao je don Ante Mateljan, …

Šibenski ginekolog dr. Ivan Zmijanović za Hrvatsku katoličku mrežu donosi promišljanje o ulozi muškarca u zaštiti života.

Šibenski ginekolog dr. Ivan Zmijanović za Hrvatsku katoličku mrežu promišlja o ulozi muškarca u zaštiti …