Šibenska biskupija Šibenska biskupija
Zbornik radova „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka”, predstavljen je u petak 25. studenog u Nacionalnom svetištu svetog Nikole Tavelića u Šibeniku. Zbornik sadrži radove međunarodnoga znanstvenoga skupa “Franjevački velikani” posvećenom sv. Nikoli Taveliću, koji je održan u Šibeniku od 20. do 21. listopada 2017. godine. Zbornik je objavljen u suradnji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, a uredili su ga doc. dr. sc. fra Daniel Patafta i doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač.
Predstavljanje zbornika započelo je prigodnim obraćanjem šibenskog biskupa Tomislava Rogića. Ukazao je kako zbornik ima za cilj iznova istaknuti svijetli primjer mučeništva sv. Nikole Tavelića. Sveti Nikola ima puno toga za reći i u novim prilikama današnjice osobito u dijalogu među religijama, kako ostati vjeran božjoj objavi, kako naviještati i svjedočiti pa i po cijenu žrtve. Neka nam primjer svetog Nikole zasvijetli i učini nas hrabrim navjestiteljima i svjedocima današnjice, poručio je biskup Rogić.
Nakon biskupove riječi zbornik su predstavili prof. dr. sc. Ivan Karlić, doc. dr. s. Valerija Kovač i doc. dr. Daniel Patafta.
Prva cjelina zbornika posvećena je povijesnoj analizi prostora i vremena u kojima je sv. Nikola Tavelić djelovao i podnio mučeništvo. Daniel Patafta predstavlja razvoj franjevačkoga reda u doba sv. Nikole Tavelića s posebnim naglaskom na dva franjevačka smjera razvoja u XIV. i XV. stoljeću koja su nazvana konventualizam i opservancija. Ivan Majnarić i Tomislav Galović prikazuju povijest grada Šibenika te Kraljevine Hrvatske i Dalmacije u XIV. stoljeću – upravo u vremenu u kojemu doživljavaju svoj razvoj na urbanom, društvenom, gospodarskom i društvenom planu. Sanja Miljan istražila je Samostan sv. Franje u Šibeniku od kraja XIII. do početka XV. stoljeća te djelatnost njegovih franjevaca i njihov značaj za šibensku komunu. Narcyz Stanisłav Klimas prikazuje razdoblje organizacije Kustodije Svete Zemlje krajem XIV. i početkom XV. stoljeća, njezin pravni položaj u odnosu na islamsko pravo te život franjevaca u Jeruzalemu u tzv. »mamelučkom razdoblju«.
Drugi tematski krug tiče se franjevaca i teologije mučeništva. Darko Tepert analizira svetopisamske tekstove o žrtvi u vidu mučeništva te predstavlja svetopisamske korijene mučeništva u nekim spisima sv. Franje Asiškoga. Nedjeljka s. Valerija Kovač piše o mučeništvu kao zahtjevu krštenikova zajedništva s Kristom i nasljedovanja Kristova života te kroz to načelo čita konkretne oblike mučeništva kroz povijest Crkve i osvrće se na neke aktualne izazove u vezi s određivanjem mučeništva iz kristocentrične perspektive. O teološko-moralnim implikacijama mučeništva u svjetlu kristocentričnosti kršćanske vjere i svjedočanstva za istinu evanđelja piše Tomislav Smiljanić. Marinko Pejić predstavlja franjevca Anđela Klarenskoga (Angelo Clareno) iz XIV. stoljeća i njegova djela kao jednoga od najboljih poznavatelja kršćanskoga Istoka, posebno u vidu njegova značenja za današnje franjevačke zajednice. »Vita activa franjevaca: idejna i normativna pozadina djelovanja među Saracenima četvorice jeruzalemskih mučenika« naslov je rada Marka Jerkovića s posebnim naglaskom na dvije karakteristike Franjevačkog reda – mobilnost franjevaca prema Svetoj Zemlji i njihovo tamošnje misijsko djelovanje.
Treća cjelina sadržava teme koje su izravno povezane s beatifikacijom i kanonizacijom Nikole Tavelića. Ljudevit Maračić predstavlja pisana izvješća o mučeništvu sv. Nikole s težištem na izvješću koje je očuvano u šibenskom Samostanu sv. Frane gdje je u brevijaru iz 1411. ispisan cjeloviti opis mučeništva. Augustin Kordić opširno prikazuje različite razine »Štovanja bl. Nikole Tavilića između Prvog i Drugog svjetskog rata 1914. – 1945.« Ivan Armanda proučavao je put prema beatifikaciji Nikole Tavelića 1889. godine te ulogu biskupa Antuna Josipa Fosca u pokretanju kauze i njezinu razvoju. Ivan Karlić i Milan Gelo predstavljaju teološku analizu govora papa Pavla VI. u prigodi proglašenja svetim Nikole Tavelića te papin govor proširuju drugim elementima kršćanskoga shvaćanja mučeništva i povezuju ga s poimanjem mučeništva u franjevačkoj teološkoj misli. Suzana Vrhovski Peran analizirala je tadašnje izvještaje o kanonizaciji sv. Nikole Tavelića posebno u katoličkim glasilima »Aktualnosti kršćanske sadašnjosti«, »Glasu Koncila«, »Veritasu« i »Kani« raspoređene prema temama, vrstama i autorima te se osvrće na zastupljenost sv. Nikole Tavelića u suvremenim crkvenim medijima.
U dodatku su priloženi dokumenti značajni za proglašenje svetim Nikole Tavelića.
