Šibenska biskupija Šibenska biskupija
Blagdan Gospe Karmelske suzaštitnice župe Sv. Nikole Tavelića – Perković, proslavljen je u Sitnom u utorak 16.srpnja, svečanim misnim slavljem u glavnoj župnoj crkvi Sv. Jure u Sitnom. Središnje misno slavlje predvodio je fra Ivan Režić meštar novaka na Visovcu.
„ Onaj tko je ima milost pohoditi sv. Zemlju neće tako lako zaboraviti jedno od najljepših uzvisina Palestine, Brdo Karmel ponad grada Haife uz Mediteransko more. Pisac Pjesme nad pjesmama kad je htio izraziti ljkupkost i ljepotu svoje zaručnice klikće od zanosa ; Glava je tvoja kao brdo Karmel. Isto čini i prorok Izaija kada želi izreći sjaj i moć budućeg Mesije, pa kaže da je okružen slavom Libana i odjenut ljepotom Karmela. Pravda će stanovati u samoći i svetost će kraljevati nad Karmelom. Na poseban način uzdiže slavu brda Karmela, boravak Ilije proroka revnitelja Božjega suprotnika Balu i njegovim lažnim Svećenicima. O Ilijinom boravku na brdu Karmel govori Prva Knjiga o kraljevima. Tamo stoji zapisano Ilijino viđenje : Ilija se popeo na vrh Karmela , prignuo se zemlji i sakrio lice među koljena. Rekao je zatim mladiću: „ Idi gore i pogledaj prema moru“. On ode gore, pogleda i reče: „ Ništa nema ondje !¨“. Ilija odgovori: „ Vrati se sedam puta“. Ali sedmog puta reče mladić: „ Eno se oblak, malen kao dlan čovječji diže od mora.“ Mnogi egzegeti, proučavatelji Svetoga pisma , prepoznaju u tom malenom oblaku proročki navještaj Blažene Djevice Marije, koja svojim fiat – neka mi bude, rađa svijetu Spasitelja. Marija je od bibličara prepoznata kao oblak koji donosi dobrotvorni dažd, Krista, kadrog pobijediti sušu u svijetu prouzrokovanu grijehom, poručio je fra Ivan Režić.
Crkva je pokazala da cijeni takvo tumačenje, dodajući slavnim Marijinim naslovima i onaj PresvetaDjevica Marija od brda Karmel, kako čitamo i u liturgijskom kalendaru Katoličke Crkve. Gospin naslov kojeg se danas spominjemo u uskoj je vezi s događajem koji se zbio 16. srpnja 1251. Tadašnjem, prvom generalu Karmelskog Reda Šimunu Stocku ukazala se Marija i predala mu škapular, kasnije raširen među vjernim pukom pobožnim Gospi Karmelskoj. Blagdan Gospe od Karmela , stavlja nam pred oči iskrenu i čistu vjeru Ilije Tišbijca, revnitelja za Božju stvar. Čovjeka koji nije priznavao surogate ili nazovibogove. Na istom brdu već u 12. stoljeću, okupljaju se pojedini pustinjaci posvećeni kontemplaciji i pokori. I iz tog duhovnog ozračja rođen je Karmelski Red ili karmelićani.
Danas su Gospi od Karmela posvećene crkve i svetišta razasuta diljem svijeta i pobožnost Njoj prelazi granice Karmelskog Reda. Uz to, valja spomenuti neke od velikih svetaca Katoličke Crkve izniklih iz Karmelskog Reda, kao što su: sv. Terezija Avilska, sv. Ivan od Križa, sv. Mala Terzija , sv. Benedikta od Križa ( Edith Stein ) i brojni drugi. Karmel simbolički predstavlja brdo na koje se uspinjemo pristajenjem uz volju Božju i vjernički život u Bogu. Svi smo , bez razlike , pozvani uspeti se ili se barem uspinjati na svoje osobno duhovno brdo Karmel, bez dugog zastajanja. Na tom putu, koji nije lagan, imamo za primjer dosljedne vjernosti Bogu , Blaženu Djevicu Mariju. Stoga, ne bojmo se ni poteškoća ni prepreka. Potpomognuti njenim primjerom i majčinskim zagovorom , moći ćemo ostvariti misiju na koju smo pozvani i poput proroka Ilije biti proroci svog vremena. A biti prorok znači prije svega osluškivati svakodnevno Božji glas, razaznati ga u buci današnjice , čuti ga i provesti u konkretno svjedočanstvo života- kazao je fra Ivan Režić govoreći prisutnim vjernicima u crkvi Sv. Jure u Sitnom.
Kako bismo dosegli uspone na duhovne vrhunce kojima stremimo, potrebna je žrtva , dobra volja , ali iznad svega poučljivo srce i ustrajnost u osluškivanju Božje riječi koja poput svjetla obasjava naš put. Drugim riječima , pozvani smo nadahnjivati se na zdravoj tradiciji karmelske duhovnosti i nikada zaboraviti da je svatko od nas, mi redovnici i svećenici i vi vjernici u svijetu, pozvani na razmatranje Božje riječi, počinjući uvijek s osobnom molitvom i molitvenim čitanjem Sv. Pisma- zaključio je homiliju fra Ivan Režić.
Blagdanu Gospe Karmelske prethodila je uočnica Gospi Karmelskoj 15.srpnja sa procesija uz barjak Gospe Karmelske kroz mjesta Sitno Donje i Sitno. Procesijom već tradicionalno treću godinu za redom župljani i njihovi gosti pješače pet kilometara moleći krunicu na pet postaja kroz zaseoke Sitnog Donjeg i Sitnoga, povezujući tako dvi crkve u župi , crkvu Sv. Nikole Tavelića u Sitnom Donjem i crkvu Sv. Jure u Sitnom.
Uočnicu Gospe Karmelske je predvodio fra Mario Radman gvardijan i Župnik župe SV. Ante Padovanskog Šubićevac, služeći misu u crkvi Sv. Jure u Sitnom. Na put koji spaja dvi crkve ispratio nas je župnik župe Sitno-Bogdanovići fra Mladen Kovačević koji zbog zdravstvenih razloga nije mogao prisustovati procesiji a zatim i misnom slavlju.
